Izvještaj o stanju i prometu na računima u inostranstvu Centralnoj banci dostavile su 62 firme. Zakon o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom je potpuno usaglašen sa EU propisima i ne planira se njegova izmjena, kazali su iz CBCG

Centralnoj banci su 62 domaće kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na računima u inostranstvu. One su na inostranim računima na kraju prošle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke.

-Izvještaj o stanju i prometu na računima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvještajima, na kraju prošle godine stanje na računima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura – precizirali su iz regulatora.

Povjerljivo

Iz CBCG su se „ogradili“ da je podatak od 12,7 miliona – suma koju su dostavile same kompanije. Za tačnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

– Zbog povjerljivosti i zaštite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne – kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko građani Crne Gore imaju na računima u inostranstvu, jer po našim zakonima to nijesu dužni nikom da prijavljuju.

– Centralna banka ne raspolaže podacima koliko sredstava crnogorski građani imaju na računima u inostranstvu – rečeno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko građana ima račune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjećaju da je po Zakonu o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekućih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

– Odredbama zakona utvrđena je obaveza samo rezidenata – pravnih lica da vode posebnu evidenciju o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom i da, na zahtjev Centralne banke, dostavljaju podatke. Ovaj zakon je u potpunosti usklađen sa propisima EU i ne planira se njegova izmjena – pojasnili su iz regulatora.

Centralna banka je u martu dopunila odluku o vođenju posebne evidencije o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom nakon čega su domaća pravna lica dužna da dostavljaju i podatke o razmjeni usluga sa inostranstvom povezanim sa izvođenjem građevinskih radova, kreditnim poslovima, trgovinskim kreditima i avansima.

Za razliku od onih u inostranstvu podaci o stanju na depozitima kod banaka u Crnoj Gori, kako pravnih lica, tako i građana, vode se precizno i mjesečno objavljuju u dokumentima CBCG.

Domaći računi

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od čega domaća pravna lica, građani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, građani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domaćim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski državljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaća privreda 1,11 milijardi eura, od čega privatne firme 903,6, a državne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion…

Strani državljani na računima u Crnoj Gori drže 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

Propis

Ovaj novac je, u slučaju da neka od banaka bankrotira, po sadašnjim propisima siguran do 50.000 eura. Kako je Pobjeda već pisala, u toku su izmjene Zakona o zaštiti depozita, kojima se predviđa da garantovani depoziti budu duplo veći nakon ulaska u EU. Osim toga duplo je skraćen rok Fondu za zaštitu depozita, koji će morati da isplati depozite za 15 dana.

Proširen je obim zaštite i na depozite koji predstavljaju privremeni visoki saldo. Ti depoziti imaju pravo na isplatu u dodatnom iznosu do 30.000 eura šest mjeseci nakon knjiženja ili od trenutka kada postanu pravno prenosivi. Radi se o depozitima koji potiču od prodaje stambene nepokretnosti u kojoj je deponent imao prebivalište, transakcija vezanih za sklapanja braka, razvod, otpremnine za penzionisanje, otpuštanje, invaliditet ili smrt, isplate naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve krivičnih djela ili grešaka pravosudnih organa, državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne samouprave. To praktično znači da bi do ulaska Crne Gore u EU deponenti sa depozitima koji imaju „privremeni veliki saldo“ imali pravo na isplatu do 80, a nakon ulaska u EU 130 hiljada eura.

Izmjenama je takođe predviđeno da se rok za početak isplate harmonizuje sa rokovima datim u Direktivi 2014/49 na način da od dana stupanja na snagu ovog zakona do 31. decembra 2020. najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana nastanka zaštićenog slučaja. Od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine najkasnije u roku od deset radnih dana, od dana nastanka zaštićenog slučaja. Nakon toga rok je 7 radnih dana. Novina je i to što će Fond za zaštitu depozita učestvovati u sanaciji banaka.

(Pobjeda)