Region Zapadnog Balkana obuhvata male ekonomije i mora tražiti mjesto na globalnoj ekonomskoj sceni na osnovu sinergetskih efekata i artikulisati zajednički poslovni profil i ponudu, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Zajednički poslovni profil i ponuda, kako je zaključeno na Konferencija o ekonomiji, koju je organizovala PKCG u saradnji sa Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana (KIF), mora biti u skladu s prinicipima ekonomije obima i obuhvata.
Profesor Univerziteta Crne Gore, Saša Popović, saopštavajući zaključke Konferencije, naveo je i da su njeni učesnici ocijenili da je organizator u potpunosti prepoznao potrebu jačeg povezivanja nacionalnih ekonomija Zapadnog Balkana i izborom teme ponudio mogućnost da se na ekspertskom nivou traže rješenja u tom pogledu.
Popović je predočio i da je održana Konferencija, čiji je naziv bio Sinergija – ključ uspjeha regiona, upravo sinergetski čin.
”Region Zapadnog Balkana obiluje značajnim prirodnim resursima koje mora zaštiti i koristiti na održivi način, kako bi se smanjila neizvjesnost u pogledu njegove buduće ekonomske, socijalne i političke sudbine. Stabilnost, efikasnost i energetska nezavisnost predstavljaju imeperative elektroenergetskih sistema zemalja Zapadnog Balkana”, zaključeno je na Konferenciji.
U zaključcima je navedeno i da je zajednička turistička promocija regiona ogroman potencijal njegovog budućeg rasta, iako parametri turističkog razvoja pokazuju rastuće trendove. Za to su potrebne kvalitetne zajedničke saobraćajne, sadržajne, promotivne i druge inicijative.
”Zapadni Balkan nije izložen velikim rizicima vodnog stresa, što je njegova prirodna komparativna prednost, koju treba očuvati i unaprijediti. Postoji evidentna potreba da se pokriju nove potrebe za vodom, kao posljedica izgradnje novih stambenih, turističkih i drugih kapaciteta”, zaključeno je na Konferenciji.
Učesnici su zaključili i da su, iako u regionu Zapadnog Balkana postoje vrijedne infrastrukturne inicijative, transportni troškovi izuzetno veliki, a izgubljeno vrijeme na graničnim prelazima neopravdano dugo.
Obrazovanje je javno dobro, kako je navedeno, i često žrtva urušenih društvenih vrijednosti, a Brain drain je i dalje ozbiljan problem regiona Zapadnog Balkana, za koji još uvijek ne postoje adekvatna rješenja.
”Digitalizacija i digitalna transformacija nijesu isto. Digitalizacija je prvi korak ka digitalnoj transformaciji, koja pored tehničko tehnoloških promjena, podrazumijeva i socio kulturne, a ključni faktor za digitalnu transformaciju je čovjek”, zaključili su učesnici.
U Preporukama sa Konferencije ocijenjeno je da je političko povjerenje koje međusobno grade zemlje Zapadnog Balkana potrebno pretvoriti u realne ekonomske koristi na osnovu sinergetskih efekata u različitim oblastima ekonomskog i društevnog života, što znači da je potrebno djelovati ”zajedno (u smislu obuhvata), integralno (u smislu sektorskih politika) i bez odlaganja (ne u smislu vremena koje je pred nama, već u smislu vremena kojeg smo propustili)”.
”Koncept Zelene ekonomije nudi rješenje za formulisanje novih razvojnih modela zemalja našeg regiona: resursna efikasnost, niskokarbonski razvoj i socijalna inkluzija. Cirkularna ekonomija sublimira ideje koje bi trebalo da pimjenjujemo u svakodnevnom životu, na svim nivoima”, preporuka je Konferencije.
Preporučeno je i da treba uložiti značajne napore i strateški planirati napuštanje konvencionalnih i povećanje učešća obnovljivih izvora energije, što se javlja kao nužan preduslov integracije Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu da je EU jedan od najranjivijih regiona svijeta po pitanju uvozne zavisnosti električne energije.
”Tržišni način snadbijevanja elektičnom energijom podrazumijeva interkonekciju proizvođača i potrošača na pricnipima berzanskog poslovanja i platformama na kojima se dnevno prilagođavaju tražnja i ponuda električne energije. Ovakav način poslovanja potencira profilaciju novih institucija, poslovnih praksi i eksperata”, navodi se u preporukama.
Zbog svega toga, kako je navedeno, više nije cilj obrazovati više inženjera, ekonomista i menadžera, već stvoriti takve stručnjake koji u jednoj osobi objedinjavaju ta tri profila.
U Preporukama se navodi i da je privatno-javno partnerstvo osnov sinergije u turizmu na nacionalnom nivou, ali promocija nacionalnih turističkih potencijala trebalo bi da ima i regionalnu promociju, što nije veliki izazov u uslovima digitalnog marketinga.
”Potrebno je uložiti veće napore na harmonizaciji, odnosno integralnom upravljanju vodama, kako u nacionalnim okvirima, tako i u smislu međugraničnih inicijativa. Potrebna je infrastrukturna podrška EU i međunarodnih finansijskih institucija unapređenju uspostavljenim tokovima roba i usluga u regionu”, navedeno je na Konferenciji.
Prokreativne demografske politike, kako je saopšteno, snažnije uključivanje u Evropski prostor visokog obrazovanja i podsticaji novim znanjima i kompetencijama ka većem zapošljavanju u našem regionu važna su preporuka zemljama Zapadnog Balkana.
”Biznis sektor osjeća i predlaže digitalnu koaliciju u Crnoj Gori. Dobri primjeri dolaze iz Srbije i Slovenije”, navodi se u Preporukama sa Konferencije.
U radu Konferencije, koja je bila jedan od najznačajnijih ekonomskih skupova na prostoru jugoistočne Evrope, učestvovalo je više od 600 predstavnika vlada, međunarodne i poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti.
