Ni drugog dana skupštinskog zasijedanja poslanici nijesu završili raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. U centru pažnje poslanika su najviše bile novine koje se odnose na odustajanje od dopunskog osiguranja, participacija, te prijevremenu spriječenost za rad, odnosno bolovanje koje će od sada izabrani doktori moći ponovo da daju na 30, umjesto dosadašnjih 15 dana.
Za poslanika DPS-a Halila Dukovića realno je da se odustalo od dopunskog osiguranja koje je, kako je rekao, uvedeno 2012. godine s ciljem da se pomogne zdravstvenom sistemu, prenosi portal Mojdoktor.
“Analize su pokazale da 70 odsto građana Crne Gore ne može da plaća dopunsko osiguranje, te da se očekivani benefiti sa preostalih 27 odsto ne mogu ostvariti, zbog čega je bilo realno da se od njega odustane”, smatra Duković.
Participacija, iako je bila i do sada, kaže, uvedena je u zakonske okvire i služi zdravstvenim ustanovama za manje troškove održavanja i čistoće i predstavlja vid pomoći građana zdravstvenom sistemu.
“Najvažnija novina je mogućnost koja se daje izabranim doktorima da umjesto dosadašnjih 15 imaju pravo da pacijentu otvore bolovanje do 30 dana. Postojeće rješenje je donijeto kako bi se smanjile zloupotrebe prilikom otvaranja bolovanja. Pokazalo se da tih zloupotreba više nema i da bolovanja nijesu bila zloupotrebljena barem ne od ljekara”, kazao je Duković i istakao da se na taj način veća odgovornost stavlja na izabrane ljekare.
Isključivanje dopunskog osiguranja iz zakona poslanicu DF-a Veru Bulatović asocira na predizbornu godinu, jer, kako je rekla, sve vlade na svijetu u vrijeme izbornih kampanja prave neke izmjene u zdravstvenom sistemu. Ona je pozdravila što su ostala tri pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku Fonda zdravstva, ali je ponovila raniji stav da 30 dana, kao ni dosadašnjih 15 za prijevremenu spriječenost za rad nije dovoljna za postavljanje dijagnoze osobi koja je krenula na bolovanje, jer pacijenti ne mogu plaćati privatno ultrazvučne i druge dijagnostičke metode.
“Kao ljekara me posebno provocira stavka o inspekcijskom nadzoru i kontrola pri utvrđivanju prijevremene spriječenosti za rad od inspektora. Pustite više doktore da rade svoj posao, jer su zloupotrebe bolovanja najmanje od zdravstvenih radnika”, kazala je Bulatović istakavši da ne treba privredno lice da kontroliše medicinsku dokumentaciju radnika koji je na bolovanju, te da treba medicinu ostaviti doktorima.
Svaki propis ima nadzornu kontrolu kroz odgovarajuće inspekcijske organe, odgovorio je ministar Kenan Hrapović i objasnio da oni provjeravaju da li su određene dijagnostičke procedure urađene u skladu sa pravilima ne ulazeći u suštinu kvaliteta rada. Pojasnio je da je od 127 podnešenih zahtjeva za kontrolu bolovanja 60 odsto bilo neopravdano, dok je 40 odsto bilo opravdano ali su sva ta bolovanja zaključena.
Poslanicu DPS-a Nadu Drobnjak iznenadile su kaznene odredbe zakona kojima je predviđena novčana kazna od minimum 1.000 eura za pravno lice ako ne izda račun o participaciji. Ona je napravila paralelu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici prema kojem se prekršajno može kazniti nasilnik za nasilje u porodici novčanom kaznom do 500 eura.
“Mislim da je ovo ogromna kazna i dodatno opterećenje ljudima koji rade u zdravstvenim ustanovama”, istakla je Drobnjak. Dobra novina u zakonu je, dodaje, što je jasno i precizno definisano pravo na troškove za smještaj i ishrana pratioca djece do 15 godina u bolnici ili ustanovi.
“Ali, kada se govori nadoknadi troškova smještaja i ishrane pratioca nema riječi o oboljelim starijim od očekivanih 76 godina života. Teško da neko od 80 godina može sam, bez pratnje, da ode na put. Zato, moramo povesti računa i o ovim ranjivim grupama”, naglasila je Drobnjak.
Kažnjavanje u zakonu nije predloženo zbog svih ljekara koji su većinom časni već zbog, kazao je ministar, izuzetaka koji žele da naruše ugled profesije ljekara i mi to ne dozvoljavamo.
“Nije nam cilj da kažnjavamo, već da preventivno djelujemo”, istakao je ministar.
