Za sporazumni raskid radnog odnosa, uz isplatu otpremnina i mogućnost povoljnog kredita, prijavilo se ukupno 1.430 službenika na državnom nivou i 332 na lokalnom. Portal Analitika objavljuje strukturu činovnika koji žele dobrovoljno da odu.

Kao što se i moglo očekivati, najviše interesovanja za dobrovoljni odlazak pokazuju službenici iz najranjivijih sektora: zdravstva i prosvjete.

Do 16. septembra, kako pokazuju podaci Ministarstva javne uprave (MJU), ukupno se za program sporazumnog otkaza prijavilo 520 zaposlenih u sektoru zdravstva, a odmah iza njih su prosvjetari koji su ukupno predali 319 prijava.

Upravo za ta dva sektora, u kojima godinama nazad nijesu povećavane zarade, počeli su pregovori oko povećanja plata, a prve procjene govore da će biti povećanje za desetak odsto.

Odmah nakon njih, za dobrovoljni odlazak su se prijavili činovnici iz sektora finansija njih 128, iz sektora rada iz socijalnog staranja 95, kao iz sektora unutrašnjih poslova ukupno 91.

Masovni odlazak medicinara

Što se tiče konkretnih javnih ustanova, podaci pokazuju da je prijava za dobrovoljni odlazak najviše stiglo iz Kliničkog centra – 101, pa iz Poreske uprave 64 prijave.

Za sporazumni raskid radnog odnosa zainteresovani su i medicinari iz Doma zdravlja Podgorica – ukupno 40, Opšte bolnice Bijelo Polje 37 i Opšte bolnice u Beranama 34.

Zabrinjava činjenica da je veliki broj prijava stigao iz domova zdravlja i opštih bolnica, budući na deficitarnost medicinskog kadra i velike želje medicinara da napuste Crnu Goru i radni odnos zasnuje u inostranstvu.

Bitno je napomenuti da krajnju odluku o dobrovoljnom odlasku donosi starješina organa.

“Ministarstvo javne uprave nema podatke za koja radna mjesta je iskazano interesovanje za sporazumni raskid radnog odnosa. Ovi podaci se tek prikupljaju i imaćemo ih do kraja septembra”, saopšteno je iz Ministarstva na upit Portala Analitika.

“Svakako, starješina organa donosi odluku o odobrenju zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa”, odgovorili su nam iz MJU.

Poreska uprava iznenađenje

Kao malo iznenađenje figurira velika zainteresovanost za odlazak iz Poreske uprave,  budući da se radilo o prestižnom zanimanju.

Za dobrovoljni odlazak iz MUP-a se prijavilo 35 službenika, Fonda PIO 34, dok sporazumni raskid želi 34 činovnika Uprave za šume.

Iz Opšte bolnice Nikšić želi da ode 29 medicinara, iz Uprave za nekretnine 28 činovnika, dok iz sektora odbrane sporazumni otkaz najavilo 25 vojnih lica.

Iz Glavnog grada želi da ode 104 službenika

Što se tiče organa lokalne samouprave, iz Glavnog grada i gradskih preduzeća želi dobrovoljno da ode 104 službenika, iz Pljevalja 72, dok iz Nikšića 43, a iz ulcinjskih službi 35 činovnika.

Slabije interesovanje je pokazano na Cetinju gdje želi da ode 8 službenika i u Danilovgradu gdje je sporazumni raskid zatražilo pet službenika.

Zanimljivo, iz lokalnih samouprava Tivta, Andrijevice, Gusinja, Šavnika i Žabljaka nema interesovanja za dobrovoljne otkaze.

Kao što je Analitika već objavila u posebnom tekstu, službenicima koji dobrovoljno odu sleduju otpremnine u zavisnosti od položaja i godina radnog staža u rasponu od 1.051 do 16.490 eura.

Generalno gledano, u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposleni može ostvariti pravo na otpremninu u visini do 50% mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine ne može biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog.

Pri čemu se kao iznos bruto zarade uzima prosjek posljednje tri bruto zarade zaposlenog prije ostvarivanja prava na otpremninu.

Vlada je juče obradovala dobrovoljce budući da je usvojila izmijenjenu Odluku shodno kojoj na otpremnine neće obračunati porez od 11 odsto, već će se sva isplaćivati u neto iznosu.

Uz otpremnine sleduju i krediti

Takođe, osim otpremnina činovnici mogu računati na povoljne kredite IRF-a. Analitika je objavila da činovnici, osim otpremnina, mogu aplicirati za beskamatne kredite vrijednosti do 50.000 eura.

“Investiciono-razvojni fond (IRF) je izrazio spremnost da postojeći Program kreditiranja tehnoloških viškova koji nudi pogodnosti kao što su 0% kamatna stopa, grejs period do četiri godine i rok otplate do 12 godina, primijeni na sporazumni raskid radnog odnosa”, poručuje se u Izvještaju i dodaje da se novac za kredite može povući i iz budžeta ali iz međunarodnih finansijskih institucija.

Još nema projekcija kolike će biti dugoročno uštede u državnom budžetu, a te cifre se očekuju već krajem ovog mjeseca.

Prema saznanjima Portala Analitika, Svjetska banka se nezvanično pohvalno izrazila prema projektu Plana optimizacije javne uprave koju sprovodi Ministarstvo javne uprave. Projekat je označen kao reformski i suštinski u cilju smanjenja preglomazne državne administracije.

Nezavisno od pohvala, ono čemu se mora voditi računa da se ne smije dozvoliti masovni odlazak deficitarnog kadra, naročito medicinara iz Kliničkog centra.

Zbog toga zahtjeve za odlazak iz Kliničkog centra i opštih bolnica treba pažljivo razmotriti uz već najavljenu povišicu za medicinare i prosvjetare.

Državni službenici mogu da podnesu zahtjev za dobrovoljni odlazak do 31. decembra 2020. godine, nezavisno od objavljivanja javnog poziva.

Takođe, činovnici koji sporazumno raskinu radni odnos uz otpremninu, neće imati pravo pet godina da se zaposle u državnoj upravi.