Pojava kriptovaluta je u svom začetku djelovala kao interesantan eksperiment. Podsjetimo se da je prva transakcija kriptovalutama izvršena tako što je za dvije pice plaćeno 10.000 bitcoin.
Nakon toga su stvari počele da se odvijaju nevjerovatnom brzinom i na potpuno neočekivani način. Prilikom prvih transakcija niko nije ni pomišljao da će kriptovalute igrati značajnu ulogu u razvoju finansijskih tržišta a još manje da će imati uticaja na globalnu ekonomiju.
Svjedoci smo trgovinskog rata koji se vodi između Kine i SAD i čije se posljedice osećaju ne samo u ovim dvijema zemljama već i u ekonomijama širom svijeta. Jasno je da Kina i SAD zastupaju potpuni drugačije, moglo bi se reći i suprotstavljene, ideologije koje na različite načine gledaju na ekonomska kretanja.
Kina kao narastajuća ekonomska sila prijeti da ugrozi svjetski primat SAD-a, što svakako izaziva reakcije SAD-a kao vodeće ekonomske sile. U prilog tome koliko je snažan ekonomski rast Kine, govore podaci da je u periodu od 1958. do 1961. godine oko 40 milion Kineza umrlo od gladi.
Danas, pola vijeka kasnije, Kina ostvaruje najveći privredni rast te je bojazan SAD-a sasvim osnovan, da će Kina preuzeti ekonomski primat na globalnom nivou.
Iako su osnovne ideje kriptovaluta nezavisnost i anonimnost, gotovo nevjerovatno djeluje vijest da je Centralna banka Kine, najavila planove za lansiranje sopstvene digitalne valute. Poznato je da Kina ima centralizovanu kontrolu nad ekonomijom i da su aktivnosti na polju suzbijanja stranih uticaja javno proklamovane.
Kina je poznata po proaktivnom usvajanju novih tehnologija, pa tako i po usvajanju i primjeni tehnologije kriptovaluta. Najava Centralne banke Kine da će emitovati sopstvenu kriptovalutu ne znači da će biti primijenjeni principi nezavisnosti i anonimnosti. To samo znači da će biti korišćena ista tehnologija ali da će biti poštovan princip centralizacije i kontrole nove digitalne valute.
Istovremeno je Facebook najavio emitovanje sopstvene kriptovalute, Libra, pod patronatom Kongresa SAD koji je postavio zahteve pred Libru koja će takođe imati odlike kontrolabilnosti. U suštini neće biti nikakvih suštinskih razlika između ove dve kriptovalute. Biće primijenjena identična tehnologija i isti osnovni postulati. Praktično će se valutni rat između Juana i Dolara preseliti u digitalni svijet.
Jedna od osnovnih komponenti koja će, možda, odlučiti pobjednika su alati za maloprodajna plaćanja korišćenjem kriptovaluta. Plaćanje digitalnim valutama predstavlja plaćanje bez posrednika odnosno P2P (Peer-To-Peer) plaćanje. Ukoliko se ostvari kontrola nad transakcijama kriptovalutama, njihov tok se može kontrolisati po želji, a u interesu strane koja ih kontroliše. Transakcije se mogu preusmjeravati preko Juana ili Dolara već prema tom čiji se interesi zastupaju. Na taj način će strana koja učestvuje u borbi za ekonomsku prevlast uspeti da osigura sopstvenu premoć.
Iako programi za plaćanja kriptovalutama djeluju prilično bezazleno, a programerski čak i trivijalno, mogu predstavljati ključni kariku koja će odlučiti pobjednika. Da li će proizvođači softverskih rješenja za digitalna plaćanja umjeti da iskoriste ovu priliku i da nametnu svoja rješenja, ostaje da se vidi. U svakom slučaju rješenja neće biti nezavisna od centralnih regulatornih vlasti, ali će imati veoma značajnu ulogu u ekonomskim zbivanjima koja slijede.
Izvor: Telegraf
