Britanski list Gardijan odlučio je da prikaže jednu od najboljih država u Evropi, ali i svijetu – Finsku.
Novinar lista Džon Henli detaljno je analizirao šta se to toliko dobrog krije na sjeveru Evrope.
Prošle godine Finska je prema merodavnim međunarodnim tijelima, bila ocijenjena najstabilnijom, najsigurnijom i najbolje vođenom svjetskom državom. Osim toga, treća je najbogatija, treća s najmanjim udjelom korupcije, treća po socijalnom statusu građana i druga najprogresivnija po društvenim pitanjima, prenosi Indeks.
Stabilne banke, sigurna policija, pravosuđe bez korupcije…
Banke su najstabilnije, domaće kompanije su druge po nivou etičnosti, građani vjeruju policiji, a finsko pravosuđe smatra se najnezavisnijem. Treći su po najvećoj polnoj jednakosti, a imaju i petu najmanju nejednakost u bogatstvu.
Deca su im najsigurnija, tinejdžeri drugi na svijetu u drušvenim i treći u prirodnim naukama, nabraja Henli koji je tajnu finskog uspjeha odlučio da otkrije kod nekoliko sagovornika. Započeo je s Bengtom Holmstromom, ekonomistom koji je 2016. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.
Finsko čudo
“Možemo govoriti o finskom čudu, ako se sjetimo gdje smo bili prije 150 godina. Dobro je pitanje – kako se to dogodilo?”, kaže Holmstrom i dodaje da treba biti oprezan u potrazi “formule za uspjeh”. Na svijetu ne postoje dvije iste države i ne mora da znači da bi ono što je uspjelo u Finskoj isto tako uspjelo u nekoj drugoj državi. Bivša finska predsjednica Tarja Halonen smatra da žive u hladnom, oštrom i zabačenom području te da svaka osoba mora naporno da radi za sebe, ali i za svoje susjede. Halonen je na čelu Finske bila između 2000. i 2012. godine. Sa sociološke strane, valja podsjetiti da je Finska bila i demokratski siromašna nakon 600 godina pod švedskom vlasti i sto godina pod ruskom.
Fincima su svi jednaki
“Razlike između društvenih klasa u Finskoj bile su male i to još davno prije naše nezavisnosti. Čak je i industrijska revolucija ovdje bila skromna. Nije bilo Rotšilda, nije bilo Fordova, čak ni dinastije kao što su Wallenbergovi u Švedskoj”, objašnjava sociolog Rita Jalinoja. Finci gledaju jedni na druge jednako, kod njih se ne gleda s visine.
“Mogli biste da hodate ulicom rame uz rame s najbogatijim čovjekom u gradu a da o tome ne biste imali pojma“, misli bivši američki poslanik u Helsinkiju Brus Orek, kojem se život u finskoj metropoli toliko dopao da je ostao tamo da živi. ”Danas svi radimo zajedno i u kolektivu za isti cilj.”
Sve je stvar saradnje, kaže nagrađivana spisateljica Sirpa Kahkonen, koja vezu vidi u društvenoj jednakosti iz prošlosti. “Nije bilo ni kmetova ni bogate aristokratije. Društvo nije bilo hijerarhijski podijeljeno“, objašnjava Kahkonen.
B92
