Trgovinski rat SAD i Kine se zaoštrio – nijedna strana ne namjerava da popusti i stalno se koriste nova sredstva. Bijela kuća trenutno razmatra prijedlog vlasnika starih kineskih hartija od vrijednosti, koji žele da zahtijevaju od Pekinga isplatu duga iz perioda vladavine dinastije Cin, koji iznosi više od hiljadu milijardi dolara.
Tramp je najavio povećanje tarifa na kineski uvoz sa 10 na 15 odsto, dok Peking drugu nedjelju zaredom devalvira juan — 29. avgusta kurs je dostigao najniži nivo u posljednjih 12 godina.
Peking izjavljuje da je spreman za pregovore.
Zaboravljeni dug
“Trampova administracija proučava malo vjerovatne izglede za zadovoljenje vijekovnih potraživanja za isplatu dugova na osnovu kineskih obveznica, koje su izdate još prije osnivanja komunističke Narodne Republike Kine”, navodi agencija.
Hartije su se pojavile na tržištu početkom prošlog vijeka, uglavnom sa ciljem dobijanja sredstava za izgradnju željeznica u zemlji. Veliki obim obveznica i dalje posjeduju američki kolekcionari, a mogu se kupiti i na onlajn aukcijama.
Prema proračunima jednog od osnivača Fonda kineskih hartija od vrijednosti, uzimajući u obzir inflaciju, kamate i nadoknade, iznos koji bi Peking morao da plati premašio bi hiljadu milijardi dolara. Međutim, Kina ne priznaje dugove iz vremena prije revolucije i odbija da ih isplati.
Dugovi iz prošlosti
Prema rečima Aleksandra Kubiškina, profesora sa Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu, potrebno je prikupiti ogroman broj dokumenata da bi se opravdala isplata dugova. Kina bi takođe mogla podnijeti svoje zahtjeve – na primjer, za pružanje podrške Tajvanu tokom tajvanske krize pedesetih godina prošlog vijeka.
Aleksandar Razuvajev, šef informativno-analitičkog centra “Alpari”, smatra da su Amerikanci odlučili da se ugledaju na Francuze, koji pokušavaju da dobiju isplate za dugove Carske Rusije. Međutim, Vašington ne želi da se bavi “sitnicama”, pa su odmah zatražili hiljadu milijardi.
Međutim, iako Trampovi zahtjevi više izgledaju kao pregovaranje i ucjenjivanje, Peking, kao najveći strani kreditor američke ekonomije, može da upotrijebi glavno oružje – rasprodaju američkih državnih obveznica. To će izazvati paniku na tržištu obveznicama i pad kursa dolara.
“Ukoliko Kina odluči da se oslobodi američkog suverenog duga, a on premašuje hiljadu milijardi dolara, biće gore nego što se predviđa. Tramp ljulja čamac svjetske ekonomije. Ko zna, možda će se na kraju i prevrnuti”, upozorio je Razuvajev.
