Očekivano, američka (Fed), engleska (BoE) i evropska (ECB) centralna banka ponovno su podigle kamatne stope. Uz ponovno poskupljenje kapitala, njihova glavna poruka je da je vrhunac inflacije iza nas i da vjeruju da su dosad dobro radile, ali da i dalje možemo očekivati nastavak rasta kamata.
Prvi koji je ove sedmice podigao kamate bio je Fed koji ih je povećao za 25 baznih bodova. Bank of England je povećao svoju ključnu stopu za 50 postotnih bodova na četiri odsto, a Evropska centralna banka je povećala svoje tri kamate za 50 baznih bodova, gdje je sada depozitna stopa iznosi 2,5 odsto, kamata za glavne operacije refinansiranja povećana je na tri odsto, a kamata za otvorenu ponudu graničnog zajma na 3,25 odsto.
Rast ključnih kamatnih stopa polako, ali sigurno ulazi u ekonomiju, što će rezultirati osjetno nižim kreditiranjem stanovništva i preduzeća u narednim kvartalima. Posljedično ćemo svjedočiti nižem generisanju novca, što će inače uticati na inflaciju, ali će uzrokovati i usporavanje ekonomskog rasta kroz niži nivo privatnih investicija i negativne učinke viših kamatnih stopa na budžete domaćinstava i javne finansije.
Naravno, učinci kretanja ključnih kamatnih stopa već su vidljivi, ali će se svakim sljedećim kvartalom sve više osjećati. Na kraju, ali ne manje važno, šestomjesečni EURIBOR, koji je u junu još bio negativan, sada je iznad tri odsto i vjerovatno će se kretati oko četiri odsto najkasnije do kraja drugog kvartala. Hoće li sadašnje i najavljeno povećanje kamata dovesti inflaciju do željenog nivoa od dva odsto? Hoće li biti potrebno prikupiti puno više?
Pitanje je koliko će centralne banke moći da ustraju u dizanju kamata prije nego što se pojave različiti politički pritisci. Nezavisnost centralnih banaka inače je od vitalnog značaja i jedna je od najboljih društvenih benefita, a nadajmo se da će tako ostati što duže.
Osim događanja u centralnim bankama, proteklu sedmicu obilježio je i veliki broj objava poslovnih rezultata kompanija za četvrto prošlogodišnje tromjesečje. U SAD se već javilo više od 230 kompanija uključenih u indeks S&P500, gdje je ukupno zabilježen međugodišnji rast dobiti od šest odsto i polupostotni pad dobiti na nivou kvartala. Dobit firmi za sada je bolja od očekivanog, ali se nastavak pada profitabilnosti očekuje i u sljedeća dva kvartala. Takođe, makroekonomska slika je nešto bolja i zaoštravanje monetarne politike već popušta u SAD-u, dok to nije slučaj u Evropi. Istovremeno, istina je i da je iznenađujuće blaga zima znatno popravila evropsku energetsku sliku, ali i da više kamate još nisu pokazale svoje učinke niti su na svom vrhuncu u Evropi.
