Postaje kliše reći da je budućnost finansija digitalna. Ali nema sumnje da je digitalna transformacija finansijskih usluga koju smo doživjeli
u posljednjih nekoliko godina bila duboka. Tehnološke inovacije u finansijama daleko su od novog. Ali ulaganja u nove tehnologije značajno su porasla posljednjih godina, a tempo inovacija pokazuje malo znakova usporavanja. Klijenti sada rutinski komuniciraju sa svojim bankama
koristeći mobilnu tehnologiju, što bi bilo nezamislivo čak i prije nekoliko godina. Pandemija COVID-19 je, naravno, ubrzala ovaj trend. Tehnologija može da ponudi mnogo više klijentima i kompanijama, a mi treba da prihvatimo proaktivno digitalnu transformaciju ublažavajući istovremeno potencijalne rizike.

BUDUĆNOST JE DIGITALNA

Dvije ključne inicijative u vezi sa digitalnim finansijama su otvoreno bankarstvo i otvorene finansije. Otvoreno bankarstvo je praksa omogućavanja sigurne interoperabilnosti u bankarskoj industriji omogućavajući trećim stranama pružaocima platnih usluga i drugim pružaocima finansijskih usluga pristup bankarskim transakcijama i drugim podacima koje drže banke i finansijske institucije. Evropska unija (EU) bila je jedan od pionira u oblasti otvorenog bankarstva, a ključna inicijativa u pokretanju našeg pristupa bila je revidirana Direktiva o platnim uslugama (PSD2). PSD2 je na snazi već nekoliko godina i bila je jedna od prvih regulatornih inicijativa u svijetu koja je bezbjedno otvorila podatke o računima koji se drže kod banaka i predmet je saglasnosti klijenata.

Otvoreno finansiranje se zasniva na našem iskustvu otvorenog bankarstva u okviru PSD2, ali značajno proširuje granice izvan tekućih računa
banaka. Otvorene finansije će omogućiti razmjenu podataka i pristup trećim stranama za širok spektar finansijskih sektora i proizvoda, u skladu sa pravilima o zaštiti podataka i potrošača. Da pozajmim naslov nedavnog članka objavljenog u Forbsu, „Otvorene finansije su ono što otvoreno bankarstvo želi da bude kada poraste“!

Primarni cilj otvorenih finansija je da se osnaže korisnici finansijskih usluga (potrošači i nefinansijske kompanije) tako da su oni odgovorni za to ko može da koristi njihove podatke. Time će se takođe podstaći inovacije i obezbijediti dostupnost boljih proizvoda.

Nedavno smo pokrenuli konsultacije o otvorenim finansijama i razmjeni podataka u finansijskom sektoru, kao i o reviziji PSD2, kako bismo prikupili stavove širokog spektra zainteresovanih strana. Ovo odražava želju Komisije da sasluša i korisnike finansijskih usluga i samu industriju, a ono što naučimo koristićemo za oblikovanje našeg pristupa otvorenim finansijama.

BEZBJEDAN DIGITALNI PROSTOR ZA KORISNIKE, SA JEDNAKIM USLOVIMA

Otvoreno finansiranje takođe je dio šire digitalne strategije Komisije. Čineći pravila sigurnijim i digitalno prihvatljivijim za potrošače, cilj nam je da podstaknemo odgovorne inovacije u finansijskom sektoru Evropske unije (EU), uključujući visoko inovativne digitalne start-up kompanije, uz istovremeno ublažavanje potencijalnih rizika povezanih sa zaštitom investitora, sprečavanjem pranjem novca i sajber kriminala. Upravljanje podacima je takođe u središtu naše strategije. U skladu sa širom strategijom o podacima Komisije, cilj naših politika je promovisanje inovativnih proizvoda i usluga za dobrobit potrošača i firmi kroz veću razmjenu i ponovnu upotrebu podataka. Ključni uslov uspjeha naših politika je povjerenje potrošača: Korisnici moraju da imaju potpunu kontrolu nad načinom na koji se njihovi podaci dijele, u
skladu sa vrlo visokim standardima EU o privatnosti i zaštiti podataka.

Ključne nedavne inicijative u okviru ove strategije uključuju Zakon o podacima, Zakon o upravljanju podacima i Zakon o digitalnim tržištima, koji zajedno čine jedinstven set novih pravila koja će se primjenjivati u cijeloj EU kako bi se stvorio sigurniji i otvoreniji digitalni prostor. Glavni ciljevi ovog novog skupa pravila su: (1) stvaranje horizontalnih principa za razmjenu podataka između preduzeća u ključnim ekonomskim sektorima, uključujući finansije; (2) uvesti nova pravila o upravljanju podacima, koja će podstaći interoperabilnost zajedničkih evropskih prostora podataka—uključujući prostor finansijskih podataka; i (3) uspostavljanje jednakih uslova za podsticanje novacija, rasta i konkurentnosti, kako na jedinstvenom evropskom tržištu, tako i na globalnom nivou.

Pitanje jednakih uslova je od ključne važnosti ukontekstu otvorenih finansija. Namjeravamo da slijedimo dva ključna principa kako bismo postigli ovaj cilj. Prvi je da se omogući razmjena podataka u svim smjerovima – u tom pogledu, otvorene finansije će moći da se oslone na principe jednakih uslova koji su uvedeni u strategiju Komisije o podacim. Drugi je da se obezbijedi da, koliko god je to moguće, prudencijalni tretman iste aktivnosti bude ekvivalentan. Ne želimo da zaštitimo postojeće ili da favorizujemo novoosnovane kompanije. Oboje bi trebalo da budu u stanju da se efikasno takmiče u korist potrošača i vitalnih tržišta.

NEMA ČEGA DA SE PLAŠITE OSIM SAMOG STRAHA?

Prelazak na otvoreno bankarstvo ponekad se smatrao igrom sa nultom sumom, u kojoj bi postojeće banke izgubile od banaka izazivača i kompanija koje se bave fintech tehnologijom (finansijskom tehnologijom). Realnost je, međutim, bila dosta nijansiranija, a isto će vjerovatno važiti i za otvorene finansije.

Tradicionalne banke i dalje zadržavaju ključnu ulogu u ekosistemu plaćanja. Oni su čuvari podataka o transakcijama svojih klijenata, a dokazi istraživanja pokazuju da banke obično uživaju visok nivo povjerenja svojih klijenata. Inicijative poput otvorenog bankarstva i otvorenih finansija mogu da znače da će se postojeće banke i druge institucije suočiti sa većom konkurencijom. No, vrijedno je zapamtiti da nove vrste izazivača trenutno ne uživaju nivoa povjerenja koji uživaju tradicionalne finansijske institucije.

Imajući to u vidu, postoje dobri razlozi za razmišljanje da banke koje su proaktivne u ovom prostoru mogu da koriste otvoreno bankarstvo, a sada i otvorene finansije, kako bi izgradile vlastite snage i na taj način pružile bogatije korisničko iskustvo, poboljšale usluge koje nude krajnjim korisnicima i možda poboljšanle njihove rezultate.

Politike otvorenog bankarstva i otvorenih finansija često se smatraju sredstvom za sticanje koristi start-up firmi i fintech kompanija osiguravajući da ovi novi igrači, koji još nisu stekli značajnu bazu klijenata, mogu dobiti podatke bitne za razvoj i pružanje njihove usluge. Rečeno nam je da će Fintech kompanije na kraju pojesti banke za ručak. Ali dosadašnje iskustvo sa politikama otvorenog bankarstva pokazuje da su banke među glavnim korisnicima napora da se podaci o bankama učine dostupnijim.

Sticanje novih klijenata ili navođenje klijenata da premjeste svoje račune od drugih provajdera je složeno, dugotrajno i skupo za banke, baš kao i za klijente. Ali u ekosistemu otvorenog bankarstva (i, na kraju, u ekosistemu otvorenog finansiranja), banke više ne moraju da prolaze kroz troškove i napore da natjeraju klijente da prebace svoje račune na njih. Umjesto toga, banke mogu da pružaju usluge klijentima čije račune drže drugi pružaoci usluga. I klijenti imaju koristi. Oni mogu da zadrže svoje račune kod svojih postojećih pružaoca usluga ako to žele, a da i dalje mogu pristupiti uslugama na tim računima od različitih pružaoca usluga po svom izboru. Ovo se već dešava pod otvorenim bankarstvom. Banke i pružaoci platnih usluga više ne pružaju samo usluge pristupa ili iniciranja plaćanja na računima koje sami drže za klijente, već i na računima drugih konkurentnih pružaoca usluga. Proširivanje ovog na druge finansijske usluge kroz otvorene finansije je  logičan sljedeći korak. To ćempoboljšati konkurenciju i izbor, istovremeno čuvajući finansijsku stabilnost i zaštitu investitora.

Stoga, moramo gledati na otvoreno bankarstvo i otvorene finansije kao prirodni napredak u kojem nas digitalizacija finansijskih usluga vodi. Prihvatanjem promjena, banke i druge finansijske institucije mogu se uvjeriti u budućnost, doprinijeti obostrano korisnim finansijskim inovacijama u cijelom lancu vrijednosti i pružiti bogatije korisničko iskustvo.

John Berrigan, generalni direktor u DG FISMA (Generalni direktorat za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala), Evropska komisija

Izvor: Ubcg.info