Zbog natprosječno tople zime Evropa ne osjeća jak udarac energetske krize, štaviše loše prognoze za ekonomiju pretvaraju se u povoljne, a predviđa se i nastavak blage zime, piše The Economist.
Posjetioci Varšave u ovo doba godine obično ne uživaju u temperaturama koje se približavaju 20 stepeni celzijusa. U januaru u Bilbau obično prevladava mraz, a ne tropska klima i kratki rukavi.
No, ova zima po svemu je neobična. Širom Evrope obaraju se temperaturni rekordi, a cijene energenata padaju: cijena prirodnog gasa na glavnom kontinentalnom čvorištu TTF u Holandiji pala je na nivoe koji su zadnji put viđene prije rata u Ukrajini.
Topla jesen odgodila je sezonu grijanja omogućivši punjenje skladišta do vrha, a topla zima omogućila je nadopunjavanje. Sve u svemu, Evropa troši upola manje gasa nego zadnje dvije zime, a meteorolozi predviđaju blagi završni dio zime, prenosi agencija Hina.
Povoljno vrijeme nije jedini razlog za optimizam. Snabdijevanje gasom raste kako novi terminali za prirodni gas počinju s radom. Mokra jesen i vjetrovita zima pomogle su u pokretanju hidro i vjetroturbina. Francuske nuklearne elektrane, koje su zatvorene zbog održavanja, polako kreću s radom.
„Svi ‘stresori’ koji su uzrokovali energetsku krizu 2022. godine popuštaju”, primjećuje ekonomista sa Univerziteta Hertie School u Berlinu Lion Hirth.
Pad cijena energije u Evropi omogućuje dodatan ekonomski podsticaj, a pokazatelji poslovnih sentimenata rastu drugi mjesec zaredom.
Prkoseći tmurnim predviđanjima, njemačka industrijska proizvodnja i dalje se drži. Stope nezaposlenosti na samom su dnu širom Evrope, a kompanije planiraju zaposliti više radnika nego otpustiti, suprotno ranijim nagađanjima.
Analitičari prilagođavaju dosadašnja predviđanja i okreću ih u pozitivu. U banci Goldman Sachs smatraju da eurozona neće podleći recesiji u 2023. godini. Topla zima mijenja šanse evropske ekonomije.
Prerano za proglašavanje pobjede
Ipak, još je prerano za proglašenje kraja energetske krize. Cijene su i dalje daleko iznad uobičajenih. Ukupne cijene električne energije otprilike su dvostruko veće od onih sredinom 2021. godine. Isti gas koji trenutno košta oko 75 eura po megavatsatu, prije pandemije koronavirusa koštao je 10 eura. Dalji padovi cijena nisu vjerovatni, a potražnja za industrijskim gasom će vjerojvatno porasti. Elektrane na gas mogle bi početi zamjenjivati one na ugalj, kaže The Economist.
Iako su skladišta gasa puna, Evropa je i dalje u minusu, upozorava Međunarodna agencija za energiju (IEA). Pedviđa da upravo zbog tog nedostatka Evropljane čeka izazovna sljedeća zima.
Azijska potražnja gasa raste, a rašće i dalje kako se kineska ekonomija vraća u normalnu. Konsultantska firma Timera Energy kaže da gasno tržište još uvijek funkconiše na ivici kapaciteta nabavke, što znači da su oštre promjene cijena i dalje moguće.
The Economist piše da bi Evropa trebala pripaziti i iskoristiti dosadašnju sreću s vremenom, a da bi čelnici mogli iskoristiti priliku i preispitati brojne programe podrške koje su uveli tokom ljeta, od kojih su mnogi skupi, neučinkoviti i bez cilja. Dodaje da bi bilo mudro usmjeriti novac u ranjiva područja ekonomije i ulagati u zelene politike.
Neuobičajeno toplo vrijeme poklonilo je Evropi oglaganje velike krize, no borba protiv klimatskih promjena postaće izraženija i aktuelnija kako će energetska kriza blijedjeti, zaključuje list.
