Vlada predsjednika Francuske Emanuela Makrona pokušava da oživi njegovu inicijativu za ekonomske reforme i ostvari veliku političku pobjedu ove nedjelje pokretanjem reforme penzionog sistema – suočenog sa žestokim sindikalnim protivljenjem.
Francuska premijerka Elizabet Born će sjutra iznijeti detalje o planovima da se Francuzima najvjerovatnije podigne starosna granica za odlazak u penziju na 64 ili 65 godina, sa sadašnje 62 godine.
Prolazak reforme kroz parlament, kako ocjenjuje britanska agencija Rojters, neće biti lak. Makronu nedostaje većina i moraće da pobijedi nekoliko desetina konzervativnih poslanika ili da iskoristi ustavna ovlašćenja kako bi zaobišao skupštinu, što bi razbješnjelo opoziciju, navela je agencija.
Sa jednom od najnižih starosnih granica za penzionisanje u industrijalizovanim zemljama svijeta, Francuska troši više od većine drugih zemalja na penzije -skoro 14 odsto ekonomske proizvodnje, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Penziona reforma u Francuskoj, gdje se pravo na punu penziju stiče sa 62 godine, oduvijek je bila osjetljivo pitanje, a naročito sada sa porastom nezadovoljstva zbog rastućih troškova života.
Vlada navodi da je reforma neophodna da bi se obezbijedilo finansiranje penzija narednih godina.
“Cilj je da se postigne balans bez podizanja poreza ili smanjenja penzija. Na stolu su razne opcije, ali sve uključuju podizanje starosne granice za odlazak u penziju”, rekao je novinarima portparol francuske vlade Olivije Veran.
Makron je morao da odloži penzijsku reformu 2020. godine, jer je vlada tada žurila da obuzda izbijanje COVID-a i spasi ekonomiju, dodaje Rojters. Sada može da računa na jači sindikalni otpor nego 2020. godine, uz proketnju protestima čak i reformski orijentisanog CFDT – najvećeg sindikata Francuske.
“Ako starosna granica za odlazak u penziju bude 65 ili 64 godine, CFDT će učiniti ono što smo rekli: oduprijećemo se ovoj reformi pozivajući radnike da se mobilišu”, rekao je šef CFDT-a Loran Beržer prošle nedjelje.
Izvor: Tanjug
