Često se posljednjih dana Slovenija navodi kao primjer da je moguće izbjeći plimni talas poskupljenja pri prelasku na euro. Ključnim su se pokazali projekti godišnjeg nadzora cijena, te objave crnih listi, pa su oni koji love u mutnom završili na stubu srama.
Prošlo je 16 godina otkako je euro zamijenio slovenački tolar. Zamjena valute i njima je tada donijela problem sa zaokruživanjem cijena naviše.
Važnu ulogu tada su imala društva za zaštitu potrošača. Protiv divljanja cijena borili su se i “crnim listama”, piše HRT.
Na tzv. crnim listama javno su se iznosila imena svih onih koji su neosnovano dizali cijene proizvoda i usluga, a prelazak na euro pokušali da iskoriste za lov u mutnom. Kontrola cijena sprovodila se redovno od 2006. do 2009. godine. Cijene su se držale pod kontrolom i čestim inspekcijskim nadzorima. A slične liste postoje i danas.
“Mi to imamo i danas u vrijeme rasta cijena. Naši trgovački lanci su to prihvatili i cijene se mijenjaju. Kada si u eurozoni, cijene ne mogu rasti više nego u drugim članicama jer tada tvoja ekonomija gubi konkurentnost”, kazao je Bojan Ivanc, glavni ekonomista Privredne komore Slovenije.
Uvođenje eura bio je i korak prema jačanju ekonomije. Firma Aquafil jedan je od najvećih slovenačkih izvoznika i vodeći proizvođač poliamidnih vlakana u svijetu.
“Samo poslovanje u jednoj valuti jednostavnije je, smanjuju se troškovi i valutni rizici, ali treba brinuti za konkurentnost i učinkovitost, a ne samo oslanjati na promjenu valute jer to je, u neku ruku, kockanje”, izjavio je Saša Muminović, član uprave AquafilSLO.
Šesnaest godina od uvođenja eura Slovenija je zemlja sa stabilnom privredom. Osnovi su dobra infrastruktura, visokoobrazovana radna snaga, a četvrtinu BDP-a čini industrijska proizvodnja. S kreditnim rejtingom AA svijetu signalizuje da je sigurna i za ulaganja.
Izvor: HRT
