Zapadni Balkan je Evropa i biće dio budućnosti EU, jače, stabilne i ujedinjene Evropske unije. To je za Pobjedu kazala portparolka Evropske unije Maja Kocijančić nakon odluka Savjeta EU da odlože odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i da ne održe međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom koja je bila planirana za kraj juna ove godine. Evropska unija ponovo je prošle nedjelje odložila odluku o pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovoga puta izgovor je bio “tehničke priorode jer je Savjet EU, kako se navodi u ministarskim zaključcima, “na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje”.
Kao dodatan izgovor Brisel je iskoristio i zasijedanje Bundestaga, koji, prema njemačkim zakonima, mora da se izjasni o otvaranju pristupnih pregovora sa zemljama kandidatima, što će se desiti tek u septembru. Zato su Skoplje i Tirana dobile novi termin oktobar 2019. kada će se članice EU izjasniti o tome da li će ove zemlje početi pregovore.
U zaključcima Savjeta EU ponovljeno je da je Brisel “opredijeljen da nastavi proširenje i da je to ključna politika Unije”.
Politika, reklo bi se, koja gotovo da je izgubila smisao zbog sve češćih indicija da je proširenje EU na Zapadni Balkan usporeno, a skoro da bi se moglo reći i zaustavljeno.
Stavove EU je potvrdila i Kocijančić. Upitana kako će se odluka o odlaganju pregovora sa Skopljem i Tiranom odraziti na ostale zemlje Zapadnog Balkana i politiku proširenja, ona je kazala da je cilj EU ulaganje u mir i prosperitet.
-Na jučerašnjem Savjetu za opšte poslove, države članice EU priznale su proširenje kao ključnu politiku Evropske unije i geostrateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, sigurnost i stabilnost u Evropi, kazala je Kocijančić.
Dodaje i da se Savjet obavezao da će se vratiti na pitanje otvaranja pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u cilju donošenja jasne i suštinske odluke što je prije moguće, a najkasnije do oktobra 2019. godine.
-Kao što smo već mnogo puta rekli, uključujući i ono što je rekao komesar Johanes Han: Zapadni Balkan je Evropa i biće dio budućnosti EU, jače, stabilne i ujedinjene Evropske unije, zaključila je Kocijanči.
Nijesu samo Sjeverna Makedonija i Albanija izvukle deblji kraj nakon sjednice Savjeta. I Crna Gora, koja, iako u povoljnijoj poziciji od susjeda kada je u pitanju proširenje, ostala je uskraćena za junsku međuvladinu konferenciju. Nekoliko mjeseci ranije, postojao je optimizam da bi na ovoj sjednici naša zemlja mogla otvoriti jedino preostalo poglavlje u pregovorima, poglavlje osam koje se odnosi na konkurenciju. Međutim, ne samo da nema riječi o otvaranju ovog poglavlja, već nema ni sjednice na kojoj bi se o tome govorilo. Uz to otkazan je i sastanak u Parizu o nastavku dijaloga Beograda i Prištine. Uzroke svakako treba tražiti na obje strane i u efikasnosti u sprovođenju reformi, ali i u apetitu za proširenje, koji je Brisel očigledno izgubio. Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kazao je da odluka da EU ne počne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom nije negativna samo za te dvije zemlje. Negativna je, kaže Radulović, za cijeli Zapadni Balkan, ali je, nažalost, veoma negativna za samu EU i njene institucije i članice.
– Ovakva odluka ima više negativnih odlika. Prije svega odstupa od tzv. meritbase politike po zaslugama naročito u slučaju Sjeverne Makedonije koja je napravila istorijski pomak i riješila višedecenijski spor za Grčkom. Zato je trebala da bude nagrađena za napore njenih lidera od strane institucija EU i članica, a ne da kao u ovom slučaju ne dobije ništa zauzvrat, kazao je Radulović Pobjedi.
Sa druge strane, dodaje on, ovakva odluka doprinosi gubljenju legitimiteta EU kod balkanskih partnera, ali i uopšte u međunarodnim odnosima.
– Jer pokazuje odsustvo političke hrabrosti, razvojne vizije i strateškog planiranja unutar struktura EU, ali i političkim strukturama država članica, ocijenio je Radulović.
Ako EU izgubi kredibilitet u regionu, na čemi bi se onda zasnivala njena moć i uticaj.
Sa druge strane, ako zemlje Zapadnog Balkana izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu, tj. treću stranu.
– Ovakva odluka otvara dalje puteve za unošenje nestabilnosti na Zapadni Balkan i uticaj trećih sila od kojih su neki veoma negativni. Može se reći da predstavlja udarac politici proširenja, ali i pokazuje nekonzistentnost politike evropskih aktera prema Zapadnom Balkanu, navodi Radulović.
On se pita šta treba da očekuju druge zemlje Balkana, kada se ne vrednuje uspjeh Sjeverne Makedonije.
– Istorijski uspjeh Sjeverne Makedonije se ne vrednuje. Šta onda da očekuju druge zemlje na Balkanu? Odgovor na to pitanje mora da zabrine sve, i nas građane na Zapadnom Balkanu i naše političke elite, ali i donosioce odluka, zaključio je Radulović.
(Opširnije u Pobjedi)