Kada je porez u pitanju, bogati Norvežani ipak nisu velike patriote. Kako navodi Financial Times pozivajući se na zvanične statistike, tokom ove godine više od 30 norveških milijardera i milionera odjavilo je svoje prebivalište u toj skandinavskoj državi i prijavilo prebivalište u Švajcarskoj. Među njima je Kjell Inge Røkke, nekada najbogatiji Norvažanin čiji se poslovi protežu od ribarstva do naftne industrije. Osim u Švajcarsku, dio norveških bogataša od poreznika se “sklonio” na Kipar te u Italiju i Kanadu.
Novac kojeg nema
Kako sada stvari stoje, egzodus bogataša će se nastaviti – jedan od njih je i Fredrik Haga, 31-godišnji suosnivač milijardu dolara vrijedne kompanije Dune koja se bavi podacima o kriptovalutama koji je FT-u otkrio da je tokom vikenda i formalno prijavio svoje prebivalište u švajcarskom kantonu Zug. “Morao sam izabrati: hoću li imati sjedište u Norveškoj ili želim da moja kompanija uspije? Ne radi se o tome da ne želim platiti porez. Radi se o tome da moram platiti porez na novac koji nemam”, kazao je Haga. U srcu problema porezna je reforma u koju kreće vlada u Oslu, a za koju bogati Norvežani, ali i poreski stručnjaci tvrde da će narušiti konkurentnost države.
Naime, sva imovina vrednija od 170.000 eura oporezivaće se po stopi od 1,1 posto. Švajcarska s druge strane takođe oporezuje bogataše, ali strani državljani koji prijave prebivalište mogu dobiti poseban tretman. Za preduzetnike poput Hage, koji većinu imovine imaju vezanu za kompaniju, poreska struktura im omogućava isplatu velikih dividendi ili čak prodaju udjela u kompaniji. Međutim, iako Dune brzo raste, i dalje je gubitaš, pa Haga nema mogućnost isplate dividende, a ne želi ni prodati udio u kompaniji.
”Moram ili uzeti novac iz kompanije ili se preseliti”, kaže Haga koji se pribojava da će idući iznos poreza koji će morati platiti norveškoj državi za nekoliko puta premašivati njegov raspoloživi dohodak. Grupa bogataša koja je ove godine napustila Norvešku ukupno “teži” 29 milijardi kruna, a lani je platila 550 miliona kruna poreza. Koliko je porez na imovinu prestrašio norveške bogataše dovoljno govori podatak da ih je ove godine otišlo više nego u posljednjih 13 godina, izračunao je dnevni list Dagens Naeringsliv. Kjell Inge Røkke, koji je u maju preselio u Lugano, a lani platio 181 miliona kruna poreza, odbio je da komentariše svoje motive.
Ometanje poduzetništva
Nakon što je Francuska 2018. ukinula porez na imovinu zamijenivši ga porezom na nekretnine, Norveška je ostala jedna od rijetkih država u Evropi koja dodatno oporezuje bogataše. “To ometa norveško poduzetništvo na sve moguće načine. Prisiljava vlasnike poduzeća da isplaćuju dividende koje su nerijetko veće od godišnje dobiti. Time se u suštini povećava nevoljkost za investicije”, pojašnjava Mathilde Fasting, poreski stručnjak think-tanka Civita.
Fasting kaže kako će se porez na imovinu kompanija vjerovatno ove godine udvostručiti u odnosu na godinu ranije dok je porez na dividendu povećan za 50 posto. Takođe, uskoro će biti usvojen i “izlazni porez”, dizajniran kako bi demotivisao bogataše od selidbe u inostranstvo. Iako Norveška nikada u očima preduzetnika nije percipirana kao zemlja izraženog političkog rizika, vlasnici kompanija u sve većem broju smatraju kako situacija što se tiče poreza može biti i još gora, imajući u vidu da sadašnja vlada ima još nekoliko godina mandata, zaključuje Fasting.
Izvor: Poslovni dnevnik
