Poruka centralnih banaka je jasna: povećanju kamata još nije kraj. Čini se da je to zateklo ulagače na krivoj nozi jer su u drugoj polovini tjedna zabilježeni prilično ozbiljni padovi na zapadnim berzama, u Evropi u četvrtak najveći u pola godine.
I Fed i Evropska centralna banka ove nedjelkje su podigli ključne kamatne stope za pola procenta, a njihova je retorika i dalje prilično jastrebova. Jasno je da će iduće godine kamate ići još više jer borba s inflacijom još nije gotova, iako su brojke u SAD-u povoljnije nego prije nekoliko mjeseci.
Inflacija u Evropi usporava. Centralne banke će smanjiti bilanse i podići kamate, s druge strane će se pojaviti recesija. Vjerovatno će biti dosta opreza na berzama i nećemo svjedočiti snažnom kupovnom raspoloženju. Ako se inflacija osjetnije smanji, onda bi se polako moglo govoriti o tome kada će uslijediti snižavanje kamata. Donedavno su se terminska tržišta nadala da će se to dogoditi sljedeće godine, ali sada su ta očekivanja već pomjerena na 2024. godinu.
Kako se vidi iz izjava i nagovještaja članova Federalnih rezervi, vrhunac zaoštravanja monetarne politike biće iznad pet posto, a ne ispod te granice, te će, suprotno očekivanjima ulagača, kamatna stopa tamo ostati i sljedeće godine, a i dobrim dijelom tokom 2024. Zbilja, Fed je odlučan da učini sve što je potrebno kako bi osjetnije ublažio inflaciju, čak i ako to znači recesiju, porast nezaposlenosti na 4,6 posto i milion i po nezaposlenih. Niže cijene nafte i rabljenih automobila, kao i sve manji problemi s nabavin lancima već daju neke rezultate, jer je inflacija u novembru iznosila 7,1% na godišnjem nivou, što je manje od očekivanja ekonomista, a ujedno i napredak nakon što je u junu bio prosječan rast cijena od 9,1 posto. No, kao što je spomenuto, biće potrebno uložiti mnogo truda da se inflacija dodatno smanji.
Pogled u prošlost pokazuje da je na prethodnim završecima ciklusa pooštravanja, Fed ostavljao kamatne stope nepromijenjene u prosjeku jedanaest mjeseci prije nego što je odlučio da promijeni kamatne stope. U ovom slučaju to znači da Federalne rezerve neće odlučiti sniziti kamatnu stopu barem do proljeća 2024. godine.
Jeremy Siegel, profesor finansija na Univerzitetu Pennsylvania, upozorava da će recesija biti teška ako kamatne stope budu duže vrijeme bile iznad pet posto, a analitičari revidiraju naniže prognoze rasta američke ekonomije u 2023. godini. Agencija Moody’s smatra da će rast BDP-a biti samo 0,9 posto, nakon što će ove godine, prema njenim procjenama, i dalje biti 1,9 posto. Sasvim je izgledno da će berzanski indeksi pasti na nove najniže nivoe u prvom kvartalu 2023. godine, pa će investitori stoga morati biti vrlo selektivni i posebno defenzivni s dionicama kompanija koje neće previše pogoditi anemična ekonomska slika.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
