Smanjenje poreza za zdravstveno osiguranje, iako kreirano da rastereti poslodavce, u krajnjem moglo bi da poveća plate zaposlenima, ocijenjeno je iz Unije poslodavaca za Radio Crne Gore. Smatraju da i dalje treba pregovarati o smanjenju poreza i doprinosa, te povećanju minimalca i primjeniti primjere iz regiona, gdje pored neoporezivog dijela zarade država refundira čak 70 odsto poreza i doprinosa na uvećani dio plate.
Poslodavci će od 1. jula, prema odluci Vlade, ali i dogovoru socijalnih partnera na nov način obračunavati zarade. Konkretno povećava se minimalac, smanjuju doprinosi na bruto platu za zdravstveno osiguranje sa 4,3 na 2,3 odsto.
“Nije značajno smanjenje, ali će imati pozitivne efekte, naročito za poslodavce koji isplaćuju zarade veće od minimalne” ocijenio je za Radio Crne Gore savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Filip Lazović.
Konkretno, ako je neto zarada na primjer 375 eura, po osnovu umanjenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, naglašava Lazović, poslodavac ostvaruje uštedu.
“Na mjesečnom nivou od 11,21 euro. To je trošak koji se smanjuje poslodavcu, a od njegove odluke zavisi kako će raspodeliti taj novac. Zaista smatram da bi bilo realno da se u krajnjem povećaju plate zaposlenih za taj iznos” poručio je Lazović.
Ići ka neoporezivom dijelu zarade
Od 1.jula uvećava se i minimalana zarada sa 193 na 222 eura. Po tom osnovu, napominje Lazović, troškovi poslodavca uvećavaju se u bruto iznosu za 40 eura.
“I dalje ta minimalna zarada nije dovoljna, ali je odraz realnog stanja, pa ćemo nastaviti da potenciramo pregovore o daljem povećanju minimalca, ali i smanjenju opterećenja na zarade. Recimo imamo primjer Republike Srpske koja ima neoporezivi dio zarade. Otišli su i korak dalje pa će svakom poslodavcu koji koji poveća zaradu država refundirati 70 odsto na to povećanje” kaže Lazović i ističe da ima prostora da se tako nešto primjeni i kod nas.
Veće plate, manji odliv
Ukazao je i na situaciju u Rumuniji i Bugarskoj, koje su odlučile da svaka tri mjeseca povećavaju plate kako bi spriječile odliv kadra, naročito mladih u razvijene zemlje Zapadne Evrope.
“I mi moramo o tome voditi računa. Jednoga dana kada budemo dio EU i nas to očekuje, pa bi na vrijeme trebalo povećati plate”, kaže Lazović.
Naglašava i da svako smanjenje poreza i doprinosa uvećava budžetske prihode, a smanjuje sivu ekonomiju, koja je na nivou 40 odsto BDP-a.
Izvor: RTCG
