Sa niskom inflacijom i slabim ekonomskim izgledima, Upravno vijeće Evropske centralne banke (ECB) produžilo je očekivani period rekordno niskih kamatnih stopa u eurozoni “barem još u prvoj polovini 2020. godine”.

Do sada su najavljivali da će kamate na sadašnjim nivoima ostati “barem do kraja 2019. godine”.

Vijeće je promijenilo svoju orijentaciju za budućnost, tzv vođenje unaprijed. Oni sada očekuju da će ključne kamatne stope ostati na sadašnjem nivou barem u prvoj polovini 2020. godine, ali u svakom slučaju sve dok je potrebno da se osigura približavanje inflacije na srednjoročni cilj ECB-a – godišnja inflacija od nešto ispod dva posto .

Oni su ponovili da namjeravaju nastaviti da u potpunosti ulažu u glavnicu dospjelih vrijednosnih papira u okviru programa kupovine obveznica, i to u dužem periodu nakon datuma kada će početi podizati ključne kamatne stope ECB-a, ali u svakom slučaju onoliko dugo koliko je potrebno za održavanje povoljne likvidnostne situacije i stimulativne monetarne politike.

Već početkom marta Vijeće je najavilo novi set ciljanih dugoročnih operacija refinansiranja za banke sa povoljnim kreditima za podsticanje kreditiranja privrede. Treći set ovih operacija (TLTRO III) će početi u septembru ove godine i trajaće do marta 2021. godine.

U skladu sa očekivanjima, Vijeće ECB-a je usvojio neke detalje u vezi sa implementacijom ovog programa. Zaključeno je da će kamatna stopa za svaku operaciju biti određena na nivou koji je 10 baznih poena viši od prosječne kamatne stope koja će se koristiti u glavnim operacijama refinansiranja za vrijeme trajanja svake operacije TLTRO III.

Za dodatni podsticaj za kreditiranje, banke koje imaju kreditnu stopu iznad referentne vrijednosti će koristiti nižu kamatnu stopu.

Nakon sastanka, predsjednik ECB Mario Draghi rekao je da je donesena odluka da se osigura odgovarajuća poticajna monetarna politika usmjerena na postizanje srednjoročnog cilja inflacije.

U eurozoni, u maju, nakon prve procjene Evropskog zavoda za statistiku Eurostata, godišnja inflacija je pala na 1,2%, nakon što je iznosila 1,7% u aprilu, čime se ponovo udaljila od cilja ECB-a.

Uprkos blagom ubrzanju ekonomskog rasta u prva tri mjeseca ove godine, prema nalazima Upravnog vijeća ECB-a, posljednji podaci pokazuju da “globalne protivstruje” nastavljaju opterećivati ​​ekonomske prognoze za eurozonu, te se zbog toga očekuju slabija kretanja u tekućem drugom i trećem tromjesečju.

Dugotrajno razdoblje neizvjesnosti povezano s geopolitičkim faktorima, sve veća opasnost od trgovinskog protekcionizma i slabosti na nekim tržištima u nastajanju ostavljaju posljedice u ekonomskoj klimi.

Povećanje carina i protekcionizam, kao što je kinesko-američki trgovinski rat, mogu ugroziti čak i multilateralni svjetski ekonomski poredak.

Draghi je ponovio da je Vijeće ECB odlučno da djeluje u slučaju negativnog razvoja događaja i na odgovarajući način prilagodi sve svoje alate kako bi osiguralo održivo kretanje inflacije prema ciljnoj vrijednosti.