Evropska komisija (EK) u najnovijem Izvještaju za Crnu Goru je upozorila da raste zabrinutost za nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlines i Željeznički prevoz (ŽPCG) koji gomilaju dugove, kao i da je državna podrška koju je MA dobijao od države suprotna Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), na šta su već opominjali. Konstatovano je da se nacionalni avioprevoznik suočava sa problemom finansijske održivosti.
U ocjeni za Poglavlje 8 (Zaštita konkurencije) briselska administracija ukazuje da Crna Gora nema razvijenu svijest o pravilima i davanju državne pomoći i nastavlja sa praksom da oslobađa od dugova velike kompanije, kao i da o tome ne obavještava Agenciju za zaštitu konkurencije (AZK). Za primjer navode nacionalnog avioprevoznika. Poglavlje 8 je jedino u pregovaračkom procesu koje Crna Gora nije otvorila. “Nastavlja se sa praksom da se neke mjere podrške koje su odobrene na centralnom i lokalnom nivou (na primjer putem pdv-a ili oslobođanje od dugova) posebno za velike kompanije nijesu u skladu sa SSP ili nijesu ispravno prijavljeni AZK. Jedan od primjera je MA gdje je država dala podršku da bi kompanija opstala”, piše u izvještaju u kome podsjećaju da plan reorganizacije nacionalnog avioprevoznika iz 2012. godine koji nije sproveden.
MA je 2012. godine bio korisnik državne pomoći i više ne smije da je koristi. Ministar finansija Darko Radunović na sjednici skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet je u novembru prošle godine kazao da nijesu u potpunosti poštovali zakon u želji da pokušaju spasiti nacionalnog-avioprevoznika. Kroz tri transakcije je Vlada u 2017. godini za MA izdvojila 9,7 miliona eura. Ministar je kazao da su novac dali “u očekivanju da će ga kompanija vratiti”. Predsjednik Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović na sjednici je kazao da Vlada nema pravo da daje pozajmice, a da su dvije transakcije od 2,2 i 4,2 miliona bile državna pomoć.
EK ističe u izvještaju da AZK treba da ima pristup svim informacijama kada je riječ o državnoj pomoći i da donosi obavezujuće odluke.
“Svijest o pravilima i davanju državne pomoći još uvijek je nedovoljna i zagovaranje mora biti pojačano”, istaknuto je u Izvještaju.
Skupština do danas nije razmotrila Izvještaj o kontroli dodjele državne pomoći za 2017. godinu što je trebalo da uradi u prošloj godini. Plenum je dva puta odbio zahtjev nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića da se taj dokument uvrsti u dnevni red plenarne sjednice. Predsjednik odbora za ekonomiju, finansije i budžet Predrag Sekulić (DPS) je prije dva da odbio zahtjev poslanika SDP-a Raška Konjevića da se izvještaj skine sa sjednice odbora dok ne dođu predstavnici AZK da obrazlože taj dokument. Tim potezom Sekulić je uspio da “progura” dokument kroz matični odbor koji je konstatovao “da su se upoznali sa izvještajem, pa će o njemu predstavnci AZK-a pričati u julu kad bude na dnevnom redu izvještaj za prošlu godinu”.
EK u izvještaju ističe da Crna Gora mora da osigura transparentnost za sve odluke o državnoj pomoći i da se obezbijedi da AZK ima kontrolu nad državnom pomoći na svim nivoima.
Koncesije za aerodrom uskladite sa zakonom
EK u izvještaju naglašava da se davanje dvaju crnogorskih aerodorma pod koncesiju mora uskladiti sa novim zakonima o javnom-privatnom partnerstvu (JPP) i koncesijama.
Ta dva zakona ovogodišnjim Programom rada Vlade bili su predviđeni za prvi kvartal (januar-mart), ali do sada nijesu utvrđeni predlozi na sjednici Vlade. Oni su bili i u Vladinom prošlogodišnjem programu rada.
Dva akta Ministarstvo finansija priprema u saradnji sa Svjetskom bankom.
Donošenje zakonom o JPP kasni četiri godine.
“Vijestima” je u maju 2017. godine iz Ministarstva finansija rečeno da “Vlada u junu mora utvrditi Predlog zakona o JPP-u”. Tim zakonom treba da se uvede red u sprovođenju investiciono-razvojnih projekata, dodjeli koncesija za eksploataciju državnih resursa i drugih projekata od javnog interesa.
