Na svjetskim tržištima cijena nafte prošle nedjelje zabilježila je najveći nedjeljni pad u ovoj godini. Ulagači se plaše da će trgovinski sukob između SAD-a i Kine izazvati usporavanje rasta svjetske ekonomije, a time i slabljenje potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje pala 4,8 odsto, na 68,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,4 odsto, na 58,65 dolara, piše Poslovni dnevnik.
Pad cijena posljedica je tenzija u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine, što bi moglo naštetiti cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji, a time i smanjiti potražnju za “crnim zlatom”.
Analize pokazuju da se rast američke privrede usporava, što utiče na potražnju za naftom.
U izvještaju kompanije IHS Markit, navodi se da su aktivnosti u američkoj industriji u maju oslabile gotovo do granice stagnacije, dok su nove narudžbine pale nakon gotovo 10 godina rasta.
S druge strane, zalihe nafte u SAD-u porasle su prošle nedjelje za čak 4,7 miliona barela, što ukazuje na slabost potražnje.
Proizvodnja se, pak, u SAD-u i dalje kreće oko najviših nivoa u istoriji, oko 12,3 miliona barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dostići i 13 miliona barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.
Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podstakne rast cijena nafte.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici na čelu s Rusijom pridržavaju se, pak, prošlogodišnjeg dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, koji je doveo do rasta cena nafte za otprilike 30 odsto od početka ove godine.
Podsjećamo, sankcije SAD-a na naftne sektor Irana i Venezuele, podstiču da rastu cijene “crnog zlata”.
