Berza električne energije (BELEN) ubrzano radi na ispunjenju uslova za dobijanje NEMO statusa, koji je preduslov za ulazak u proceduru spajanja tržišta ali i obaveza koja je preuzeta ka Sekterarijatu Energetske zajednice, rekao je u intervuu za časopis “Elektroprivreda” izvršni direktor Berze električne energije u Crnoj Gori Matija Medojević. Berza električne energije (BELEN) osnovana je 2017. godine, od strane EPCG, CGES i COTEE.
Koliko ste zadovoljni radom ovog državnog preduzeća, na čijem ste Vi čelu?
Put uspostavljanja dan unaprijed tržišta koje čini srž poslovanja naše kompanije, nije bilo lak i jednostavan, a tokom njega nam na ruku nisu išle neke stvari na koje nismo mogli uticati, poput krize sa kovidom i odustajanja Nord Pool-a 2020. godine od strateškog partnerstva.
Ipak, uz trud i upornost svih koji su uključeni u ovaj projekat, došli smo do trenutne situacije koja je vrlo povoljna. Berza električne energije na dan-unaprijed tržištu, nakon nepunih šest mjeseci funkcionisanja već ima registrovanih 22 učesnika, sa prosječnom dnevnom količinom trgovanja od 1007,1 MWh odnosno ukupno oko 170 GWh od kada je tržište pokrenuto. Pored komercijalno atraktivnog vremena za zatvaranje ponuda (gate closure) koje je na dnevnom nivou u 10:15, dobrom momentu u kojem se nalazimo doprinijela je i zahtjevna višemjesečna promocija koju smo imali, obzirom da smo u toku godine imali prilike da o našoj kompaniji i uslugama koje nudimo govorimo na prestižnim konferencijama širom regiona (Banja Luka, Beograd, Trebinje) ali i Evrope (ETCSEE u Beču, Atinski forum). Pored navedenog, na berzi se shodno Zakonu o energetici putem dugoročnog tržišta nabavljaju i gubici na prenosnoj i distrubitnvoj mreži, dok ispitujemo tržište kada je u pitanju i eventualno uključivanje nekih novih proizvoda za koje bude postojalo interesovanje.
Šta domaća berza donosi drugim proizvođačima elektične energije u Crnoj Gori, poput vlasnika mHE koji su izašli iz sistema podsticaja?
Imajući u vidu da je cijena električne energije često veća nego što je nekada bila u sistemu podsticaja, vlasnici mHE imaju priliku da izlaskom na konkurentno tržište ostvare veći profit nego što je to ranije bio slučaj. Za to na raspolaganju imaju više modaliteta, poput onog za koji već postoji primjer kod nas, a to je da se ta prodaja vrši preko posrednika, dok u regionu postoje primjeri gdje mHE direktno prodaju električnu energiju kao učesnici na berzi. U svakom slučaju, činjenica je da postojanje opcije da se električna energija direktno proda na domaćem tržištu bez dodatnih troškova izvoza, predstavlja podsticaj za nova ulaganja u OIE ali i bitan segment na putu ka zelenoj tranziciji za koju se očekuje da tek uzme zamah u naredim godinama.
Koliko je energetskim subjektima iz Crne Gore bolje da trguju na crnogorskoj berzi u odnosu na inostrane berze?
Postojanje domaćeg tržišta stvara dodatnu priliku za sve subjekte iz Crne Gore da kroz veću ponudu i potražnju postignu i bolju cijenu, kako za prodaju tako i za eventualnu kupovinu. Pored toga, već je napomenuto da su i troškovi plasmana energije manji, obzirom da ne postoje neki izdaci kao kada je u pitanju izlazak na strane berze. Mogućnost za poboljšanje rezultata kroz trgovinu na crnogorskoj berzi ima i EPCG, jer se dodatno mogu poboljšati uslovi za nastavak odgovorne politike ka potrošačima koju ista sprovodi, a što je u vremenu opšte inflacije možda i najznačajnije u čitavoj priči. Naravno, nakon market coupling-a ove mogućnosti će biti značajno veće i ogledaće se kroz veću likvidnost tržišta, što je i glavni parametar uspješnosti funkiconisanja berzi poput naše.
BELEN ubrzano radi na ispunjenju uslova za dobijanje NEMO statusa, kao i za sprovođenje spajanja tržišta. Da li možete da objasnite koje su procedure i gdje u ovom momentu vidite prostor za napredak? Šta su planovi BELEN-a u narednom periodu?
BELEN je trenutno usmjeren na ispunjavanje uslova za sticanje statusa Nominovanog operatora tržišta električne energije (NEMO), što je preduslov za ulazak u proceduru spajanja tržišta ali i obaveza koja je preuzeta ka Sekterarijatu Energetske zajednice. Nakon toga, neophodno je na visokom nivou zauzeti jasan strateški pravac u kom smjeru spajanje tržišta treba da ide, a prema trenutnom stanju, opcije su Italija ili Srbija. Uspostavljanje dan-unaprijed tržišta ali i spajanje sa nekim od susjednih je prepoznato i u okviru pregovaračkog poglavlja 15 sa EU, pa s tim u vezi očekujemo podršku svih relevantnih subjekata kada su naredne aktivnosti u pitanju.
Osim u Crnoj Gori, ove godine pokrenute su berze i u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Šta to znači za region i uopšte za energetsku tranziciju u kojoj se nalazimo?
Čitav region u ovom smislu ima zajednički cilj, a to je što brži put ka EU. Dakle, pored toga što se ovdje radi o obavezama iz procesa pristupanja, usvajaju se najbolje evropske prakse kada je u pitanju kvalitet pruženih usluga, konkurentnost i transparentnost tržišta ali i poboljšanje privredne klime. Uspostavljanje lokalnih tržišta o kojima je riječ ipak nije cilj samo po sebi, već predstavlja prvi korak ka implementaciji šire politike EU, a koja za krajnji cilj ima jedinstveno tržište bez biznis barijera, na kojem će se primjenjivati jednaki propisi za sve učesnike a čiji će ravnopravni član biti i Crna Gora.
