Iako većinu njih država još uvijek ubraja u turiste, u Crnoj Gori, prema nekim procjenama, živi preko 100.000 stranaca koji su postali rezidenti, sa stalnim ili privremenim boravkom, od kojih je najviše ruskih državljana, a onda i Turaka, Ukrajinaca i ostalih.
Činjenica je da oni nisu turisti, a to pokazuje ogroman broj kompanija koje su registrovali, ali i podatak da je više od šest i po hiljada njihove djece upisano u naše škole i vrtiće ove školske godine.
Još nema tačnih podataka koliko sada ima preduzeća u stranom vlasništvu. Monstat će ih objaviti naredne godine, odnosno popis stanovništva bi trebalo da donese tačne informacije, ali se pretpostavlja da je njihov broj blizu 40.000. Do ove cifre se dolazi upoređivanjem broja stranaca i njihovih preduzeća iz prethodnih godina.
Tako je u Crnoj Gori u prošloj godini bilo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4 odsto više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.
– Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu prema zemlji porijekla vlasnika je iz Turske, pet hiljada, odnosno 27,2 odsto, Rusije 4,38 hiljada ili 23,8 odsto, Srbije 2,14 hiljada ili 11,6 odsto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 odsto, navode u Monstatu.
S obzirom na to da broj stranaca u Crnoj Gori raste iz godine u godinu za 30 odsto, jasno je da ih je sada preko 100 hiljada.
Pošto nema preciznih podataka, do neformalne računice o koristi za državni budžet dolazi se jednostavnim izračunavanjem minimalnih troškova. Registrovano DOO samo sa jednim strancem koji ima funkciju izvršnog direktora, koje je samo “živo i nema prometa, a postoji zbog, na primjer, dobijanja privremenog boravka mora državi da plati 2.200 eura. Tu su uračunate računovodstvene usluge, porezi i doprinosi, ljekarski pregledi, osiguranje…
Treba dodati da je onda skoro 40 hiljada, u prosjeku tročlanih, porodica stranaca u Crnoj Gori. Ako te porodice troše 1.000 eura mjesečno (a trošak je sigurno znatno veći), to je promet na godišnjem nivou od skoro pola milijarde eura. Država će samo od PDV-a naplatiti preko osam miliona eura mjesečno ili oko 100 miliona godišnje.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da su nam stranci, u ovom trenutku, zlata vrijedni i da treba nešto dauradimo kako bismo im poboljšali status.
– Iako pratimo spoljnu politiku Evropske unije, napravili smo nekoliko koraka koji nam veoma štete. Jedan od tih je zamrzavanje imovine ruskim državljanima, a takav zakon se onda može, u budućnosti, primjenjivati na sve strance, zavisno od političke situacije. Šaljemo veoma lošu poruku strancima, da njihova imovina u nekom trenutku može biti zamrznuta, ako politika to diktira. To je sigurno obeshrabrilo mnoge, kaže Dokić za “Dan”.
On ističe da su ukrajinski državljani u znatno boljem položaju od ostalih stranaca u Crnoj Gori.
– Da bi počeli ovdje da rade ili da žive, potreban im je samo pasoš. Ostali moraju stalno da se bave “papirologijom” koja nije mala – ističe Dokić.
Na drugoj strani, dok nam stranci pune budžet, mi se trudimo da uzmemo što više novca, kao da je sve to privremeno i da će brzo nestati.
– Nemamo infrastrukturu, škole su nam postale tijesne. U Budvi imamo 4.550 đaka, jedna osnovna škola radi u tri smjene. Cijene u prodavnicama a posebno cijene nekretnina lete u nebo. Sada to gledamo kao negativan efekat, umjesto da ovo punjenje budžeta iskoristimo, kaže Dokić.
Mnogo smo izgubili u turizmu
Davor Dokić ističe da je mnogo elemenata koji su negativno uticali na turističku sezonu i da smo mogpi mnogo bolje da prođemo.
Nismo se vodili iskustvima Mađarske, Turske, Srbije, Izraela… Nema direktnih letova sa Rusijom. Umjesto dva sata, ruski turista sada avionom putuje do Crne Gore preko deset sati. I to je doprinijelo da bude manje turista sa ovog tržišta i tvrdim da smo izgubili preko 200 miliona prometa samo zbog toga, naglašava Dokić.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da su nam stranci, u ovom trenutku, zlata vrijedni i da treba nešto da uradimo kako bismo im poboljšali status.
Izvor: Dan
