Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe, prema posljednjim podacima Monstata, iznosila je 645 eura, što je preko 130 eura više nego što je prosječna zarada u Crnoj Gori. Iz Unije slobodnih sindikata kažu da osporavaju način računanja potrošačke korpe, ali i prosječne zarade u zemlji.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u martu ove godine u odnosu na februar veća je 0,9 odsto. Od 645 eura, koliko je iznosila potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo, za hranu i bezalkoholna pića izdvojeno je nešto preko 270 eura, dok je za neprehrambene proizvode i usluge potrošeno skoro 375 eura.

Statistika Monstata pokazuje i da smo u martu, kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, najviše novca potrošili na mliječne proizvode, meso i povrće, a najmanje na ribu.

“Kada se sve stavi na papir minimalna potrošačka korpa za nešto više od 130 eura je veća nego što je prosječna zarada u Crnoj Gori koja je u martu iznosila 510 eura. To, prema procjenama Unije slobodnih sindikata, nije realno stanje jer je Monstat još ranije iz potrošačke korpe isključio troškove stanovanja koje”, kazao je za Novu M Srđa Keković, mnogi u našoj zemlji plaćaju.

“Potrošačka korpa, koja bi trebalo da bude preko 800 eura, sada iznosi nekih 620 eura i eto primakla se toj nekoj prosječnoj zaradi pa ispada da prosječna zarada u Crnoj Gori može da pokrije potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu”, ocijenio je Keković.

Sporan je za sindikalce i način kako državni Zavod za statistiku računa prosječnu zaradu u zemlji. Godinama, kaže Keković, vode borbu da se uključe u taj posao.

“Mi godinama tražimo da naši predstavnici, odnosno predstavnici socijalnih partnera postanu članovi Upravnog odbora Monstata kako bi mogli da na određeni način budemo prisutni i da imamo uvid u odluke koje oni donose, odnosno aktivnosti koje imaju. I mi smatramo da prosječna zarada nije realan odraz prosječne zarade u Crnoj Gori”, naglašava on. Gledajući statistiku Monstata, Crna Gora ima najveću prosječnu zaradu u odnosu na zemlje regiona