Crnogorski obrazovni sistem suočava se sa ozbiljnim problemom prošle godine, prema podacima koje je Pobjeda dobila od Zavoda za zapošljavanje, bila je znatno veća tražnja od ponude za zanimanja iz grupa nastavnici prirodno matematičke struke 550:200 (index 275) i nastavnika tehničko-tehnološke struke 35:22 (index 159,09).

Za podgrupe nastavnici biotehničke struke i nastavnici zdravstvene struke čak nije ni bilo ponude, već isključivo tražnje za nastavnike biotehničke struke oglašeno je 17 slobodnih radnih mjesta, a za nastavnike zdravstvene struke dva.

Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju i da je iz grupe zanimanja vaspitanje i obrazovanje iskazana veća ponuda od tražnje kod podgrupe zanimanja vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti u odnosu 3.234:1.708 (index 52,81).

U Ministarstvu prosvjete Pobjedi je rečeno da su i ovi podaci jasan pokazatelj da su opravdani njihovi napori da se usmjeri kadar koji će se školovati za deficitarna zanimanja. Ističu kako su i zakonom ostavili mogućnost da gimnazije osnivaju specijalistička odjeljenja, uključujući matematičko, upravo radi školovanja kadra takvih profila.

“Gimnazija “Slobodan Škerović” u Podgorici već je uvela specijalistička odjeljenja, a sada su to počele da rade i druge škole poput gimnazije iz Nikšića koja od naredne školske godine uvodi matematičko odjeljenje. Pored toga, znate da upravo rukovođeni potrebom za usklađivanjem ponude i tražnje na tržištu, realizujemo kampanje u vezi sa srednjim stručnim školama, gdje smo zabilježili izuzetne uspjehe. Povećan je upis u srednje stručne škole, a obezbijedili smo i značajno bolje uslove za realizaciju prakse u školama navodi portparolka ovog”, resora Milica Lekić.

Smatra da visina plate nije jedan od uzroka deficita nastavnog kadra za određene predmete, ističući da “ovo pitanje nikako ne treba gledati samo kroz platu nastavnika, jer su određena zanimanja deficitarna nezavisno od obrazovnog sistema”.

“Neka zanimanja, posebno na primjer ona vezana za matematiku i ICT su deficitarna na kompletnom tržištu, ne u Crnoj Gori nego šire, čak i na pozicijama koje su možda plaćenije od nastavničke. I upravo to nam pokazuje da su nužne kampanje koje sprovodimo u vezi sa podizanjem svijesti da je potrebno opredjeljivati se za ona zanimanja koja su tražena. Uzroke možemo tražiti možda i u percepciji mladih da je riječ o izuzetno teškim fakultetima, zbog čega je potrebno intenzivno komunicirati sa njima na ovu temu”, smatra Lekić.

To, kako ističe, nikako ne znači da ne treba dalje podizati standard prosvjetnih radnika.

“Na usklađivanju zarada u prosvjeti se intenzivno radi. Pored zarada radimo na jačanju statusa nastavničke profesije. Sa 13.000 zaposlenih to je proces, ali je nužan. Samo krajem prošle godine dodijelili smo oko 500 nagrada najboljim učenicima, ali i najboljim nastavnicima iz Fonda za kvalitet”, podsjetila je ona.

Tražnja za određenim strukama u prosvjeti, kaže, slična je godinama unazad.

“Ono što je posebno važno naglasiti, jeste da država planira opredjeljivanje jednog broja stipendija za studente koji se odluče za deficitarne studijske programe”, najavila je Lekić.

Institucije koje je Pobjeda pitala nemaju odgovor da li ovaj deficit upozorava da je sve više onih koji završivši takozvane “izvozne fakultete”, kao što su različita usmjerenja na Prirodno-matematičkom ili nekom od tehničkih fakulteta i medicine, odlaze iz zemlje u potrazi za potpunijim i profesionalnim i ličnim ostvarenjem.

Direktorica podgoričke Osnovne škole “Radojica Perović” Mirjana Bošković naglašava da je praksa pokazala da se već duži period može govoriti o ozbiljnom deficitu profesora matematike, ali i fizike i hemije. Razloge za ovakvo stanje vidi, s jedne strane, u činjenici da su usmjerenja na Prirodno-matematičkom fakultetu jako zahtjevna za studente, pa ih mali broj i upisuje, a među njima najmanje je onih koji biraju takozvani A – nastavnički smjer. S druge strane, kako kaže, oni koji završe ovaj ili slične fakultete dobijaju mogućnost da rade u većim firmama koje u prvom redu pružaju neuporedivo bolje finansijske uslove.

“Oni koji završe ovaj zaista težak fakultet očekuju da se to negdje i isplati, a to je nemoguće valorizovati kroz prosvjetnim poziv. Mora neko mnogo da voli poziv profesora, pa da se odluči i kaže ja ću otići u prosvjetu”,precizna je Bošković.

Posljedica je, konstatuje ona, ozbiljan đeficit ovog kadra sa koj im se sve škole suočavaju godinama.

Smatra da profesori matematike nijesu stimulisani na pravi način, ali i da dodatno treba stimulisati same studente, da u većem broju upisuju neku od deficitarnih grupa profesorskih zanimanja.

“Profesori matematike, crnogorskog i ostalih jezika u školama imaju više posla nego ostali. Profesor matematike ili jezika ima kontrolne, pismene, dodatnu dopunsku nastavu. To su velike obaveze kad je u pitanju škola a to ih ničim, u smislu finansija, ne razdvaja od ostalih profesora. Tu ima prostora da se stvari mijenjaju”, smatra Bošković.

Situacija se, kako navodi, dodatno komplikuje, kada treba naći profesora iz ovih struka da radi zamjenu.

“To je jako teško obezbijediti, niko nije spreman da radi na neki period od nedjelju-dvije, i tu baš imamo problem”, kaže Bošković.

Upozorava da je uloga obrazovnog sistema da obrazuje i osposobljava buduće stručnjake, a da bi to mogli morate da imate dobar kadar koji će ih voditi kroz školovanje.

“Ukoliko nemate mogućnost izbora ljudi koji će biti predavači, svi smo u velikom problemu. Kako je moguće onda obezbijediiti sjutra one kadrove koji će svoj posao da rade na kvalitetan način”, zaključuje Bošković.

Mirjana Bošković objašnjava kako u školi na čijem je čelu često imaju situaciju da se na konkurs raspisan za profesora matematike ne javi nijedan diplomirani matematičar, odnosno neko ko zadovoljava uslove konkursa.

“Redovno nam se dešava da konkurs više puta ne bude realizovan i da ga ponavljamo”, ističe Bošković.

Ovakva situacija, kaže, povlači i pitanje kvaliteta onoga koga na kraju zapošljavaju. Nerijetko, kako dodaje, uprave škola su prinuđene da zaposle još nesvršene studente, apsolvente koji i nemaju položen stručni ispit. To je jedini način da omoguće da se nastavni proces uopšte odvija.

Iz Zavoda za zapošljavanje preciziraju da se na evidenciji, na 17. aprila ove godine nalazilo 37.970 nezaposlenih, od čega je 1.027 ili 2,7 posto iz grupe zanimanja vaspitanje i obrazovanje.

U okviru grupe zanimanja vaspitanje i obrazovanje svrstano je pet podgrupa i to: vaspitači i nastavnici društveno-humanističke struke (registrovano 946 nezaposlenih), nastavnici prirodno-matematičke struke (66 nezaposlenih), nastavnici tehničko-tehnološke struke (15 nezaposlenih), kao i nastavnici biotehničke struke i nastavnici zdravstvene struke, u kojima nije bilo registrovanih nezaposlenih.

Načelnik Sektora za statistiku u Zavodu za zapošljavanje Jovan Kostić pojašnjava da podatak o broju nezaposlenih sa određenim zanimanjem ne govori o položaju tog zanimanja na tržištu rada, odnosno da se na osnovu samo tog podatka ne može zaključiti da li je nezaposlenih sa tim zanimanjem mnogo ili malo. Da bi se utvrdio položaj nekog zanimanja ili grupe zanimanja na tržištu rada, kaže naš sagovornik, neophodno je taj podatak uporediti i staviti u odnos sa tražnjom za tim zanimanjem i zapošljavanjem sa evidencije sa tim zanimanjem.

“Deficitarnost zanimanja je veoma kompleksna kategorija koja, za sada, kod nas nije definisana, odnosno nijesu propisani kriterijumi na osnovu kojih bi se ta deficitarnost mo gla odrediti. Uzećemo da se deficitarnim visokoškolskim zanimanjem ili grupom zanimanja može smatrati ono za koje je tražnja u nekom periodu veća od ponude, uz oprez i napomenu da sa jedne strane, danas, u zavisnosti na kojem fakultetu su stečena, postoji više različitih naziva za, u suštini isto ili slično zanimanje, a sa druge strane i veoma značajan procenat nedefinisane tražnje za visokoškolcima, odnosno one tražnje koju ne možemo vezati za pojedinačno zanimanje (na primjer poslodavci traže visoku stručnu spremu bilo kojeg profila ili nešto preciznije visoku stručnu spremu društvenog ili tehničkog smjera), kao i više puta ponovljene tražnje nakon nerealizovanog oglasa”, navodi Kostić.

U podacima Zavoda precizira se da je 1. januara 2018. godine na evidenciji nezaposlenih bilo registrovano 41.572 nezaposlenih, od čega je 1.379 ili 3,36 odsto iz grupe zanimanja vaspitanje i obrazovanje.

Deceniju ranije, 1. januara 2008, na evidenciji Zavoda bilo je registrovano 32.107 nezaposlenih, od čega je 1.211 ili 3,77 odsto iz grupe zanimanja vaspitanje i obrazovanje. Ukupna tražnja radne snage prema podacima Zavoda lani je iznosila 29.370 slobodnih radnih mjesta, od čega je za zanimanja iz grupe vaspitanje i obrazovanje iznosila 2.312 ili 7,87 odsto, a 2008. godine je iznosila 65.504 slobodnih radnih mjesta, od čega je za zanimanja iz grupe vaspitanje i obrazovanje bilo 2.714 ili 7,87 odsto.

Izvor: Pobjeda, CdM