Pet godina otkako je kineski predsjednik Xi Jinping ambiciozno predstavio inicijativu infrastrukturnog povezivanja kontinenata novim Putem svile, Kina će krajem nedjelje biti domaćin velikog skupa na kojem namjerava da pokaže kako namjerava da nadogradi plan.

Kineska inicijativa je često na meti kritika zbog navodne netransparentnosti, nepoštivanja propisa o zaštiti okoline i korištenja ulaganja kao alata za politički uticaj, između ostalog.

Sjedinjene Države i drugi optužuju Kinu da stvara “dužničke zamke” za manje i slabije države. Primjer je Šri Lanka koja je u decembru 2017. Kini predala svoju luku jer joj više nije mogla vraćati dugove.

No Kinezi su ostvarili i neke pobjede. Italija je prošli mjesec postala prva država članica G7 koja se pridružila inicijativi, što nije dobro odjeknulo u zapadnoj Evropi i SAD-u.

Malezija je bila odustala od izgradnje željeznice u sklopu inicijative zbog prevelikog finansijskog tereta, ali ovaj ga je mjesec ponovo pokrenula uz trećinu nižu cijenu od originalne.

Inicijativi bi se uskoro trebala pridružiti i Švajcarska, a na saitu 16 plus 1 početkom aprila u Dubrovniku, osmišljenom za jačanje kineskih investicija u države srednje i istočne Evrope, pridružila joj se i Grčka.

Očekuje se da će se Kina u petak i subotu na dvodnevnom međunarodnom skupu u Pekingu, drugom forumu incijative otkako je pokrenuta, pohvaliti svim dobrim vijestima i dosadašnjim postignućima.

Događaju će prisustvovati svjetski čelnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, švajcarskog predsjednika Uelia Maurerera, italijanskog premijera Giuseppea Contea, malezijskog predsjednika Mahathira Mohamada, pakistanskog premijera Imrana Khana, austrijskog kancelara Sebastiana Kurza i nepalske predsjednice Bidhye Devi Bhandari.

Kineska vlada će predstaviti “Pojas i put 2.0” – projekt koji se proširio na više od 120 država, uključujući polovinu članstva EU-a i dodao joj dimenzije poput “polarnog puta” i “digitalnog puta”, ističe Theresa Fallon, direktorica Centra za ruske, evropske i azijske studije u Briselu.

Xi je isprva predstavio kopneni “pojas” namijenjen izgradnji željeznica, saobraćajnica, mostova i cjevovoda, te morski saobraćajni “put”. Najavljena ulaganja trebala su iznositi bilion dolara (1000 milijardi).

Kineski analitičar Peng Nian naglasio je da očekuje više učesnika nego na prvom forumu inicijative 2017. i najavu svježih investicija kineske vlade, ali ne i nove goleme projekte poput 60 milijardi dolara vrijednog kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora.

“Peking želi svijetu da pokaže da je odgovorna sila i želi iskoristiti ‘diplomatiju infrastrukturom’ za širenje svog uticaja širom svijeta”, ističe Tom Miller, autor knjige “Kineski san u Aziji: izgradnja carstva uz novi Put svile”.

Kineska vlada će pokušati da dokaže da je naučila iz svojih grešaka i da planira da posluje transparentnije i profesionalnije, tvrdi analitičar.

Nakon što su se Italija i nekoliko država srednje i istočne Evrope pridružile inicijativi “u Evropi se razvija bojazan da Kina razvija politiku podijeli pa vladaj”, rekao je Miller.

Čelnici EU-a izrazili su zabrinutost oko kineskih infrastrukturnih i energetskih projekata koji krše zakone o radu i zaštiti okoline. Na primjer, Kina u Srbiji i Bosni i Hercegovini gradi termoelektrane na ugalj iako se predstavlja svjetskim predvodnikom u borbi protiv klimatskih promjena.

Zabrinutost zapadnih država pojačana je i trgovinskim ratom između Kine i SAD-a. Washington se protivi kineskom planu izgradnje 5G telekomunikacijskih mreža širom Evrope i u Australiji i na Novom Zelandu. Američka vlada tvrdi da se oni koji sarađuju s kineskim Huaweijem izlažu sigurnosnim rizicima.

Profesor međunarodnih odnosa na univerzitetu Renmin u Pekingu Wang Yiwei rekao je kako Kina želi da pokaže da je izvukla pouku iz prijašnjih iskustava, poput privremenog zaustavljanja izgradnje željeznice u Maleziji i da je sada spremna da dijeli rizike i odgovornosti sa zemljama domaćinima, a možda i s trećim stranama.

SAD, Japan i Evropa proteklih su godina najavljivali da će na Pojas i put odgovoriti svojim infrastrukturnim investicionim projektima.

Fallon naglašava da se će zemlje u razvoju okoristiti većim izborom. Dodala je kako zapadne države, posebno evropske, posljednjih godina pri sklapanju poslova s Kinom odlažu otvaranje pitanje kršenja ljudskih prava u toj državi.

“Kinezi su na početku bili ambiciozni i neodređeni, a s vremenom smo vidjeli da iza Pojasa i puta ima i strategije”.

“Mislim da države treba da ulaze u ove odnose s otvorenim očima i shvate da tu postoje i ozbiljna geopolitička pitanja”, zaključila je Fallon.