U Hrvatskoj je nedavno otkriveno da je u jednoj ekonomskoj školi u toj državi čak 24 godine učenicima predavala osoba sa lažnom diplomom! Tokom prošle sedmice u Bosni i Hercegovini počele su kontrole diploma zaposlenih u državnim službama. Sve bivše članice nekadašnje Jugoslavije ima sličnih problema sa falsifikovanim diplomama, pa ni Crna Gora nije izuzetak. Za sada u Crnoj Gori nije zabilježen drastičan slučaj, kao pomenuti u Hrvatskoj, ali iz Ministarstva prosvjete naglašavaju da su u prethodne dvije godine otkrili falsifikovane diplome, kao i da su u tim slučajevima podnijeli krivične prijave.
“U prethodne dvije godine, ili nešto više, je preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma odbijeno. Uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falisfikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi. Takođe je u tom periodu odbijeno i priznavanje 30-ak diploma srednjoškolskih ustanova i podnesen čak isti toliki broj krivičnih prijava. Ukupno je stoga odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma”, kazala je CdM-u PR Ministarstva prosvjete Milica Lekić.
Na pitanje ima li nadležno Ministarstvo koliko je i na koji način su sankcionisane osobe koje su se zaposlile ili pokušale da se zaposle koristeći falsifikovanu diplomu Lekić je odgovorila to zavisi od ishoda krivičnog postupka koji se vode kod drugih nadležnih organa.
Ona je pojasnila da se priznavanje i do sada obavljalo na osnovu relevantnih međunarodnih akata, prije svega Lisabonske konvencije i u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, ali to ne znači da ga na internom nivou neće dalje unapređivati.
“Jer iako je cilj unapređenje mobilnosti, želimo da obezbijedimo kvalitet na tržištu rada i zaštititimo obrazovni sistem od manje kvalitetnih, a posebno od sumnjivih diploma”, istakla je Lekić.
Prema njenim riječima Lisabonska konvencija promoviše mobilnost i ostvarivanje prava na rad i zaposlenje i Ministarstvo prosvjete ne želi da to ograniči, ali će pokušati da unaprijedi ili pooštri kriterijume.
“Upravo zato je Ministarstvo formiralo dvije radne grupe čiji je cilj da pripreme izvještaj odnosno analizu o priznatim inostranim obrazovnim ispravama sa analizom postupka priznavanja, te predloži mjere za unapređenje tog postupka. Jedna rada grupa ispratiće dešavanja u srednjem obrazovanju, a druga u visokom. Tu imamo i podršku inostranog eksperta koga smo angažovali kroz HERIC projekat. Članovi ovih radnih grupa su, pored Ministarstva prosvjete, predstavnici Univerziteta Crne Gore, NVO i studenata”, objasnila je Lekić.
U prethodnom periodu, kako navodi, se radila analiza predmeta iz ranijih godina kako bi se vidjela struktura zahtjeva, i imala polazna osnova za izmjenu postojećeg modela, tako da se finalni podaci očekuju po završetku rada radnih grupa.
Takođe, Lekić je poručila da su istovremeno radili analizu modela priznavanja u drugim zemljama, kako bi se opredijelili za najbolji.
“To nam je prioritet u narednom periodu. Od Radnih grupa, dakle, očekujemo konkretan predlog koji će unaprijediti postojeći model priznavanja i izjednačavanja”, zaključila je Lekić.
