Budžetski okvir za narednu godinu planiran je na oko 2,85 milijardi eura, od čega se oko 350 miliona odnosi na izmirenje dospjelih obaveza po uzetim zajmovima. Deficit je planiran na nivou iznad pet odsto, dok su nedostajuća sredstva 700 miliona eura, a finansiraće se iz depozita i iz zaduženja, koje će upravo zavisiti od iznosa startnih depozita za narednu budžetsku godinu, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je istakao da su planiranju budžeta za iduću godinu, čiji će prijedlog dostaviti sjutra Skupštini, pristupili oprezno i odgovorno, budući da se, pored redovnih izazova koji prate kreiranje tog dokumenta, susrijeću sa političkom nestabilnošću i drugim brojnim problemima na unutrašnjem planu, ali i složenim geopolitičkim okruženjem.

“Tržišni ambijent 2023. nastaviće da karakteriše neizvjesnost, stoga naša odgovornost biva veća i pojačava se potreba da nam smjernice za kreiranje fiskalne politike budu projektovane na osnovama koje su utemeljene, realne i podrazumijevaju održivost budžeta. Kako god bilo teško kreirati održivi finansijski okvir za narednu godinu, građani mogu računati na redovnu isplatu, koliko je to moguće, uvećanih zarada, penzija i socijalnih davanja, privreda na podršku države, a učinićemo sve da teret krize iznesemo bez povećanja ključnih poreskih stopa”, rekao je Damjanović.

Šta mislite da će biti uslovi Svjetske banke (SB) za dobijanje garancija za zaduženje naredne godine? Smatrate li da će ponovo tražiti ukidanje naknada za majke i čeka li nas i u kojem procentu smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi?

DAMJANOVIĆ: Od kada sam na čelu Ministarstva finansija, ovih 30-ak nedjelja, sa predstavnicima SB vodim redovan dijalog, kako bilateralni, kroz radne sastanke koje ove institucije imaju na ustaljenom nivou, tako i prilikom međunarodnih susreta, kakvi su sastanak konstituence, grupe zemalja članica SB i MMF-a u Sarajevu ili godišnji sastanci SB i MMF-a u Vašingtonu. Svi ovi susreti bili su prilika da se podrobno analiziraju mogućnosti saradnje i ono što kao generalni zaključak proističe je da postojeće i planirane vrste saradnje ne podrazumijevaju smanjivanje plata i penzija jer cijenim da za to nema prostora, naprotiv.

Ono gdje ima prostora i gdje će Vlada uložiti krajnje napore je šansa da, kroz mjere poreske politike i kroz druge mjere, napravimo, s jedne strane povećanje poreskog obuhvata smanjivanjem tzv. sive zone, a s druge strane određene racionalizacije, koje će rezultirati smanjenjem pojedinih diskrecionih troškova. Zaštita od dodatnih fiskalnih rizika prioritet je Vlade, nezavisno od postojećih ili potencijalnih aranžmana sa međunarodnim partnerima.

Rebalansom budžeta za tekuću godinu, kao i prijedlogom zakona o budžetu za 2023. predviđen je novac, do posljednjeg centa, za isplatu svih socijalnih i drugih prava u skladu sa važećim propisima, pa tako i za obeštećenje majki sa troje i više djece, bez obzira što prethodna administracija to nije uradila u neophodnom iznosu ni za ovu godinu.

Na koji način ćete smanjiti troškove u narednoj godini, ako ne kroz smanjenje plata, penzija, ukidanje brojnih socijalnih davanja?

DAMJANOVIĆ: Mnogo pažljivije planiramo budžetske prihode u skladu sa projekcijama, kako izmirenja svih obaveza, tako i u skladu sa rastom ekonomske aktivnosti i produktivnosti, koje će, uz dodatne mjere na prihodnoj strani, obezbijediti rast prihoda. Ne pada nam na pamet da planiramo prihode koji nemaju zakonski osnov, što je svojevrsno falsifikovanje državnog računa. Svjesni smo da, pored postojećih, Crna Gora mora da traži nove tehnike i nove načine obezbjeđivanja dodatnih prihoda.

Takođe smo svjesni da postoje značajni poreski potencijali u raznim privrednim granama i naša namjera je da ih mnogo bolje iskoristimo. Isto važi i za mjere naplate postojećeg, enormno visokog, poreskog duga.

Sprovodimo i namjeravamo da nastavimo sa racionalizacijom potrošnje ad hoc izdataka. Konačni cilj je uravnoteženje finansija i stvaranje stabilne osnove za njihovu dugoročnu izbalansiranost. Nivo sive ekonomije je i dalje veoma visok, nijesu iskorijenjeni korupcija i kriminal i to su oblasti koje zahtijevaju najveću pažnju Vlade jer, između ostalog, utiču i na neadekvatan rast stope BDP-a. Dosadašnja borba protiv kriminala i korupcije dala je efekte kroz rast akciznih i drugih prihoda. U najvećoj mjeri uspjeli smo da zaustavimo rast organizovanog šverca cigareta iz slobodne zone i omogućimo prihod od dodatnih 20 miliona eura samo za ovu godinu.

Iako je većina ekonomski mnogo snažnijih država korigovala poreske stope usljed inflantornih šokova i ekonomskih neizvjesnosti, Vlada Crne Gore je odlučna da ne pribjegava toj mjeri, ali ono što namjeravamo je da radikalno proširimo poreski obuhvat.

Što se tiče socijalnih davanja za isplatu prava iz oblasti socijalnog osiguranja, kao i prava iz oblasti penzijskog osiguranja, rebalansom budžeta obezbijeđena su dodatna sredstva u ukupnom iznosu od 43 miliona eura, od čega se 15 miliona odnosi na obezbjeđivanje jednokratnih davanja najugroženijim kategorijama penzionera u cilju ublažavanja efekata snažnog rasta cijena i očuvanja životnog standarda te najranjivije populacije.

Prepoznajemo potrebu da se socijalna politika adekvatnije uredi, ali ne mehanizmima ukidanja nego boljom i pravednijom raspodjelom opredijeljenih sredstava, kako bi pomoć stigla na adrese onih kojima je najviše potrebna. Što se tiče socijalnih davanja za narednu godinu, ona će biti planirana na istorijskom maksimunu, što svjedoči o namjeri da štitimo socijalna stečena prava.

Najavili ste da ćete uz budžet predložiti set kriznih mjera. O čemu je riječ i ima li planova za uvođenje nekog kriznog poreza?

DAMJANOVIĆ: Određene mjere već su preduzete kako bi spremno dočekali potencijalni novi talas cjenovnih oscilacija ili nestašice hrane, bez povećanja opšte stope PDV-a od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja. Povećanje prihoda tražimo kroz čvršću poresku disciplinu, u sinergiji sa rastom privredne aktivnosti, a što je uslov bilo kakvog održivog budžetskog okvira.

Nedavno smo čuli stav guvernera CBCG da je aranžman sa MMF-om neophodan Crnoj Gori. U kom slučaju bi on za Vas bio opcija?

DAMJANOVIĆ: Crna Gora, kao članica MMF-a, ima i pravo i obavezu da pregovara o svim mehanizmima potencijalne saradnje, što i čini. Na jesenjem zasijedanju u Vašingtonu detaljno je razgovarano o mogućnostima za produbljivanje saradnje, kao i o prognozama i projekcijama finansijskih prilika Crne Gore. Građanima možemo poručiti da ćemo sačuvati njihova stečena prava, odnosno da penzije i zarade nijesu dovoljno visoke da bi bile podložne smanjenju, naprotiv.

Pravovremeno ćemo razmotriti potencijalne aranžmane sa kredibilnim partnerima poput MMF-a, za koji moram da naglasim, da za razliku od bespotrebno negativne konotacije u javnosti, koja nerijetko ima i uslovni ton, na svjetskom međunarodnom tržištu podrazumijeva dodatnu sigurnost i bolju početnu poziciju u pregovorima sa drugim finansijskim institucijama. Ono što predstoji je redovna misija MMF-a, planirana za decembar, kada ćemo još jednom na okončanju budžetske godine i početka nove, razgovarati o potrebama i osnovama dalje saradnje.

Dakle, o ulasku u finansijski aranžman, razmišljaćemo u slučaju teških poremećaja tokom 2023. godine, kako na tržištu hrane i energenata, tako i težih poremećaja na finansijskom tržištu. To rade odgovorni i ozbiljni ljudi, a ovi drugi se kukavički kriju po društvenim mrežama, krijući svoje neznanje, loše namjere, i žal za izgubljenim „kombinacijama“ neutemeljenom i nestručnom kritikom ključnih međunarodnih finansijskih institucija.

Prošle sedmice bili ste u zvaničnoj posjeti Mađarskoj tokom koje ste pregovarali sa OTP-om o zaduženju za ovu godinu. Kako je došlo do toga, koliko su novca ponudili i po kojim uslovima?

DAMJANOVIĆ: Tako je, na poziv ministra spoljnih poslova i trgovine Petera Sijarta i ministra za ekonomski razvoj Mortona Nađa, boravio sam u Budimpešti gdje sam imao konstruktivne razgovore o boljem korišćenju ogromnog potencijala za razvoj bilateralnih odnosa.

To je bila prilika da se sretnem sa vlasnikom i predsjednikom OTP grupe Šandorom Čanjijem u čijem je vlasništvu i CKB banka, koja je vodeća na domaćem tržištu, što saradnju i komunikaciju sa njenom matičnom bankom čini neophodnom. Razgovarali smo o različitim aspektima saradnje i dugoročnijoj podršci, kao i o mogućem bilateralnom aranžmanu, gdje je prepoznat obostrani interes, a čiji će se operativni detalji usaglasiti narednih dana. OTP grupa, najveća mađarska finansijska grupacija, svakako ostaje pouzdan partner Crnoj Gori u oblasti finansija i bankarstva.

Namjera nam je da blagovremeno obezbijedimo optimalno finansiranje za ovu godinu, istovremeno čuvajući reputaciju ekonomski male i ranjive Crne Gore. U ovom trenutku, dok su otvoreni pregovori i na domaćem i na međunarodnom nivou, ne možemo govoriti o detaljima uslova kako ne bismo ugrozili pregovaračku poziciju. Ono što je sigurno da će svaki, pa i minimalni aranžman biti transparentan, bez tajnih sjednica Vlade i oznaka interno, odnosno bez mjera neobjavljivanja zaduženja u Službenom listu, što je bila, ne tako davna, praksa.

Kako su tekli pregovori sa domaćim bankama i šta su one ponudile?

DAMJANOVIĆ: Za zaduženje čiji će prag biti niži nego što je odobreni limit, namjera nam je da se što je moguće više sredstava obezbijedi na domaćem tržištu. U tom pravcu preliminarni razgovori sa bankama započeti su neposredno nakon što je u Skupštini utvrđena mogućnost za dodatnim zaduženjem. Pregovori su nastavljeni nakon sticanja formalnih preduslova, kroz otvoren dijalog kako na zajedničkom sastanku, tako i na zasebnim sastancima sa svim finansijskim akterima na tržištu.

Banke su u najvećoj mjeri pokazale spremnost da, u okviru sopstvenih mogućnosti, učestvuju u potencijalnim aranžmanima. S obzirom da stabilnost javnih finansija i finansijskog tržišta predstavlja preduslov stabilnosti i bankarskog sektora, veoma je važno da se saradnja koju država ima sa domicilnim bankama u Crnoj Gori nastavi, kao i da se unapređuje, odnosno da se finansijske konstrukcije sklope na obostrano zadovoljstvo, kroz emitovanje državnih zapisa ili kroz kreditni aranžman.

Uzajamna saradnja Vlade i banaka daće ključni doprinos održivosti i stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore. Dakle, zaduženje koje napravimo tokom tekuće godine korespondira sa stvaranjem fiskalne rezerve, koju moramo da imamo u cilju stabilnog finansiranja početkom naredne godine.

Hoćete li naredne godine davati garancije državnim preduzećima i u kojem iznosu? Kakva je dalja sudbina To Montenegra?

DAMJANOVIĆ: Postojanje mehanizma izdavanja državnih garancija nije upitno, priprema Zakona o budžetu je u završnici i njime je predviđena mogućnost garancija. Neke su već planirane i obezbijeđene, ali nijesu do kraja realizovane i to je faktor koji takođe utiče na politiku garancija.

Vlada je u obavezi da stvori uslove da preduzeća u državnom vlasništvu funkcionišu efikasno i racionalno, da se omogući stabilizacija i optimizacija poslovanja gdje je prepoznata ta potreba, odnosno da se, u skladu sa zakonskim uslovima, stvaraju dodatni mehanizmi nadzora i kontrole poslovanja privrednih društava u većinskom vlasništvu. Politika davanja garancija je jedan od mehanizama unapređenja poslovanja pojedinih državnih, a nekada i privatnih kompanija, isključivo kada za to postoji ekonomska opravdanost i širi društveni značaj.