U bankarskom sektoru Srednje Evrope nastaviće se ukrupnjavanje. Uvođenje novih digitalnih tehnologija i želje klijenata za stalno dostupnim, brzim i jeftinim uslugama stvara dodatne konkurentske pritiske i troškove uvođenja na koje svi igrači neće moći primjereno odgovoriti, zbog čega će biti primorani na izlazak s tržišta.
Očekuje se nastavak daljeg trenda spajanja i preuzimanja banaka u Srednjoj Evropi predvođenog željom kupaca i prodavača da maksimizuju povrate ulaganja.
Kupce motiviše unaprjeđivanje poslovanja postizanjem ekonomije razmjera i povećanjem operativne efikasnosti, što mogu postići konsolidacijom, posebno u okruženju i dalje relativno niskih kamatnih stopa. Uvođenje novih digitalnih tehnologija i želje klijenata za stalno dostupnim, brzim i jeftinim uslugama stvaraju pak dodatne konkurentske pritiske i troškove na koje svi igrači neće moći primjereno odgovoriti, zbog čega će biti primorani na izlazak s tržišta.
Najnovija Deloitteova studija o dinamici spajanja i preuzimanja unutar bankarskog sektora u Srednjoj Evropi i na Baltiku, koja uključuje dvanaest zemalja, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Srbiju te Estoniju, Latviju i Litvaniju, potvrdila je prethodnu tezu. Uz digitalnu je transformaciju konsolidacija bankarskog sektora drugi trend podstaknut stalnom potrebom za postizanjem poslovne izvrsnosti, ali i prirodan proces daljeg okrupnjavanja zbog velikog broja igrača na relativno malim srednjoevropskim tržištima, pri čemu još ima mnogo banaka s tržišnim udjelom ispod jedan posto, zbog čega se može očekivati da će se finansijska tržišta još više konsolidovati.
Od 2015. do septembra 2018. zaključene su ukupno 52 transakcije spajanja i preuzimanja, šest ih je još bilo u pripremi. Najviše transakcija spajanja i preuzimanja bilo je u Poljskoj (osam transakcija), Mađarskoj (osam), Srbiji (sedam) i Rumuniji (šest). U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju najveća transakcija bila ona u kojoj je mađarska OTP ban, koja je ujedno kupac s najviše zatvorenih transakcija u Srednjoj Evropi, preuzela Splitsku banku. U promatranom razdoblju najaktivniji su prodavatelji bili Raiffeisen banka s četiri transakcije i četiri grčke banke – Piraeus Bank, Grčka nacionalna banka, Alpha prodavc i Eurobank – koje su zajedno prodale sedam banaka.
U zadnjoj analiziranoj godini, od 2017. do septembra 2018., dinamika spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru još je bila dobra s ukupno dvadeset transakcija, od kojih je četrnaest zatvoreno. Najveća transakcija odnosi se na Blackstoneovo preuzimanje šezdeset posto Luminor Groupa u Litvi za oko milijardu eura, a najavljeno preuzimanje Raiffeisen Bank Polska koje je proveo BNP Paribas zatvoreno je u listopadu 2018. za 756 miliona eura.
Trend je potvrdila i nedavna privatizacija najveće slovenačke banke NLB inicijalnom javnom ponudom u kojoj je slovenačka država prodala 59 posto NLB-ovih dionica na Ljubljanskoj i Londonskoj berzi. NLB drži oko 23 posto ukupne bankarske aktive, a slovenačka država i dalje je najveći pojedinačni dioničar. Očekuje se da će se preostali dio prodati u godinu dana. U javnoj ponudi učestvovali su i hrvatski ulagači, recimo PBZCO obvezni penzijski fond, a među najvećim međunarodnim investitorima bili su Brandes Investment Partners sa 7,6 posto i EBRD sa 6,3 posto.
Povoljno makroekonomsko okružje i poboljšano poslovanje banaka u Srednjoj Evropi i na Baltiku prošle dvije godine smanjilo je broj transakcija u odnosu na neke priranije jašnje godine. Porast kreditne aktivnosti zbog ekonomskog oporavka, smanjenje udjela neprihodonosnih, ‘loših’ kredita u ukupnoj imovini banaka, povećanje profitabilnosti banaka do rekordnih nivoa u nekim zemljama čimbenici su koji su smanjili pritisak za pokretanje prodajnih procesa. Međutim, u srednjem roku očekuje se znatna konsolidacija sektora potaknuta potrebom za povećanjem učinkovitosti i povrata dioničarima.
Cijene preuzimanja uglavnom su bile između jedan i 1,1 cijene/knjigovodstvene vrijednosti po dionici (engl. price/book value). Najveća transakcija u promatranom razdoblju bila je oba u kojoj je državno osiguravajuće društvo PZU kupio Unicreditov 32,8-postotni udjel u drugoj najvećoj poljskoj banci PEKAO za 2,38 milijardi eura.
(Kompletnu analizu možete pročitati na portalu LiderMedia)
