Sjednica Skupštine na kojoj će se glasati o predlogu predsjednika države da se za guvernera ponovo izabere Radoje Žugić još nije zakazana, ali ono što je poznato jeste da će za njegov reizbor biti potrebna većina glasova prisutnih poslanika. Odnosno, da bi bio imenovan na novi mandat od šest godina nije potrebno da ima 41 glas poslanika, osim ukoliko nisu svi pos lanici prisutni u sali, a što je u poslednje vrijeme rijetkost.
Iz kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović za Dan su kazali da dnevni red za pojedine sjednice dogovara kolegijum Skupštine, te da za imenovanje Žugića još nije dogovoren termin.
Za sada je poznato da će DF i SNP glasati protiv reizbora Žugića, a takav stav bi trebalo da imaju i ostali konstituenti Vlade nakon 30. avgusta 2020. godine. Demokrate su tek juče javno iznijele stav da će glasati protiv izbora Žugića za guvernera po treći put. Ukoliko se desi da većina bude protiv pred loga Mila Đukanovića, iz kabineta predsjednice su nam kazali da Zakon o Centralnoj banci nije propisao proceduru za dalji izbor guvernera.
S obzirom na to da su u poslednje vrijeme česti slučajevi da zakonima nije propisano ukoliko se neki akt koji predloži predjsednik odbije, izgleda da su autori zakona mislili da u Crnoj Gori nikada neće doći do kohabitacije ili promjene vlasti. U ovom slučaju se može desiti da pos lanici odbiju predlog Tju kanovića, a da on nakon toga ne pred laže novog guvernera, onda bi Žugić nastavio d a obavlja fu nkci ju prvog čovjeka CBCG. To bi značilo da Žugić može da bude guverner unedogled ili makar može da bude na toj poziciji dok se ne promijeni politička situacija u zemlji. Jer, sve i da se promijeni predsjednik države, ako smo što naučili kad je u pitanju većina od 30. avgusta 2020. godine, to je da se ne mogu dogovoriti oko izbora na mnogim funkcijama. Takođe, oni za godinu i po, koliko su vršili vlast, nisu ni probali da smijene Žugića.
Ne prejudicirajući kako će se parlament izjasniti po dostavljenom predlogu predsjednika Crne Gore, a imajući u vidu da Zakon o Centralnoj banci Crne Gore bliže ne određuje ovu tematiku, u slučaju koji hipotetički prezentujeteu Vašem pitanju, na predsjedniku države je da odluči da li će i kada poslati Skupštini
Žugić
predlog drugog kandidata za guvernera Centralne banke Crne Gore naveli su iz kabineta Danijele Đurović.
Ukazali su da shodno Zakonu o Centralnoj banci Crne Gore, Savjet Centralne banke broji osam članova, a to su guverner, tri viceguvernera i četiri člana koji nijesu zaposleniu Centralnoj banci. Takođe, isti zakon propisuje da član savjeta kome je istekao mandat nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja novog člana.
Guverner se imenuje na period od šest godina i može biti imenovan najviše dva putauzastopno precizirali su iz Skupštine.
Žugić je bio guverner od 2010. do 2012. godine, kada je prešao na funkciju ministra finansijau vladi Mila Đukanovića. Za guvernera je ponovo izabran 2016. godine.
Abazović: Potrebno osvježenje u svim institucijama
Premijer Dritan Abazović kazao je da je Crnoj Gori potreban novi guverner i da je dobro da imamo osvježenje u svim institucijama.
“Dosadašnji guverner Radoje Žugić je već jedan vremenski period u kontinuitetu radio taj posao i mislim da treba da idemo ka iznalaženju drugih rješenja rekao je Abazović na jučerašnjoj konferenciji za novinare i dodao da je to njegov stav, te da o tome nije razgovarao sa poslanicima. CBCG vjerovatno krije i mnoge tajne vezano za prethodni period, ali mogu sa mjesta premijera u ovom trenutku da kažem da je naš bankarski sistem izuzetno stabilan. U tom kontekstu, s obzirom na to da je kriza, ne želim ni na koji način da bacam sjenku na trenutno stanje. Mislim da je dobro da imamo osvježenje u svim institucijama”, rekao je Abazović i dodao da to nije ni protiv koga personalno usmjereno.
Izvor: Dan
