Mjesec dana nakon što je Ministarstvo finansija Srbije odabralo savjetnika za izbor strateškog partnera za prodaju “Komercijalne banke”, ministar Siniša Mali kazao je da očekuje najmanje dvije ponude koje ispunjavaju uslove.
– U maju će biti raspisan tender za pronalaženje strateškog partnera “Komercijalne banke” i cijeli postupak bi trebalo da bude završen do kraja godine. Očekujem najmanje dvije referentne ponude i najbitnije je da proces bude transparentan. U međuvremenu kompanija “Lazard” će pripremiti dokumentaciju i ukazati državi na najbolje opcije. Ko su potencijalni partneri ja sada zaista ne znam, važno je samo da oni ispunjavaju uslove koje je propisala Narodona banka Srbije – izjavio je Mali za “Blic” na Kopaonik biznis formu koji je završen juče.
Tržišna vrijednost “Komercijalne banke“ danas je na Beogradskoj berzi oko 350 miliona eura. U zlatna vremena, prije početka finansijske krize 2008. godine vrijednost “Komercijalne banke” je dostizala dvije milijarde eura. U prvih devet mjeseci prošle godine banka je ostvarila odličan rezultat u poslovanju i zabilježila dobitak prije oporezivanja u iznosu od šest milijardi i 512 miliona dinara, odnosno 55 miliona eura. Kada je u pitanju stabilnost poslovanja, banku karakteriše natprosečna likvidnost i kapitalizovanost. O tome govori pokazatelj adekvatnosti kapitala koji je veći od 29 odsto i značajno je iznad regulatornog limita koji propisuje Narodna banka Srbije.
Prethodnih mjeseci se spekulisalo da je za kupovinu “Komercijalne banke”, u kojoj je država Srbija najveći pojedininačni akcionar, zainteresovano nekoliko investitora, među kojima ima i domaćih i stranih kompanija.
Srbija u “Komercijalnoj banci” ima 42 odsto vlasništva, EBRD 24,4, a IFC, kao dio Svjetske banke 10 odsto. EBRD je ušao u vlasničku strukturu Komercijalne banke 2006. dokapitalizacijom od 70 miliona eura. Privatizacija banke prvobitno je bila planirana za 2009. godinu. Prodaju je, međutim, zaustavila kriza, nakon čega EBRD dokapitalizuje banku sa još 50 miliona eura, a u vlasničku strukturu ulaze i IFC sa 40 miliona eura, nemački DEG fond sa 20 miliona i švedski Svedfond sa 10 miliona eura. Država se obavezala da dokapitalizuje banku sa još 110 miliona eura, da ne bi izgubila udio u vlasništvu.
(Blic)
