Kako napisati projekat koji će biti realizovan novcem iz EU fondova, jedno je od najčešćih pitanja u Crnoj Gori posljednjih godina.
Napisati projekat za fondove Evropske unije za mnoge je špansko selo, ali ima ljudi koji to odlično rade i na tom poslu dobro zarađuju.
Samo zanimanje nema zvaničan naziv. Obično se koristi termin: stručnjak za pisanje projekata za EU fondove ili skraćeno EU projektni menadžer.
Desetine miliona eura sredstava iz fondova Evropske unije stoje na raspolaganju predstavnicima državne uprave, lokalnih samouprava i civilnog sektora. Kako bismo iskoristili mogućnosti koje nam se nude, nužno je steći znanje o EU fondovima i načinu na koji se pripremaju uspješni projekti. To često nije lako jer je dokumentacija zahtjevna i opsežna, a procedure nerazumljive i komplikovane, stoga je pomoć stručnjaka neprocjenjiva. Spoljna konsultantkinja hrvatske kompanije
Eurhoconsulting Tanja Popović-Filipović ima višegodišnje iskustvo u pripremi i sprovođenju projekata finansiranih iz EU fondova i voditeljka je obrazovnog programa za zanimanje voditeljka izrade i sprovođenja projekata finansiranih iz EU fondova (verifikovanog od Ministarstva obrazovanja Hrvatske) od 2010-2014. Zaposlena je u Centru za edukaciju i informisanje potrošača trenutno na EU projektu iz sheme DEAR podizanje nivoa svijesti i edukacija.
Da bi se iskoristili EU fondovi, ona smatra da su ključni ljudski kapaciteti sa kojima su i u Hrvatskoj imali problema. Međutim, ona misli da se moramo učiti na njihovim greškama.
“Sve organizacije i institucije koje misle povlačiti sredstva moraju obučiti kadrove koji će se baviti isključivo tim poslom. Važnu ulogu imaju institucije u Crnoj Gori koje moraju približiti EU fondove građanima, a i kada se ta ministarstva kroz strukturne fondove pojave kao ugovarateljna tijela drugog nivoa (članstvom u EU) moraju biti dobro pripremljeni kao kontakt tačka zadužena za EU fondove u Crnoj Gori ekipiranim stručnjacima koji će raditi na ovom dijelu posla”, kaže za Pobjedu Popović-Filipović.
Ona već godinama održava seminare u regionu i do sada je kroz edukacije kompanije Eurhoconsulting obučeno 2500 osoba. Popović-Filipović smatra da svaka organizacija ili preduzeće mora osnažiti svoje kapacitete.
“Osim toga priprema i sprovođenje EU projekata je idealna prilika za mlade ljude koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Ovo znanje čini ih konkurentnijima prilikom traženja zaposlenja”, kaže Popović Filipović.
Ona podsjeća da je kroz IPA II za programsko razdoblje 2014-2020. za Crnu Goru naglasak na demokratiju i upravljanje, vladavinu prava i temeljna prava, zaštitu okoline, konkurentnost i inovacije, obrazovanje i zapošljavanje, socijalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj, regionalnu i teritorijalnu saradnju, te devet prekograničnih i transnacionalnih programa.
“Crna Gora bilježi nizak postotak korišćenja sredstava iz EU fondova. Razlozi su isti kao i u Hrvatskoj u pretpristupnom razdoblju nedostatak ljudskih kapaciteta, složen proces kod prijave, ali i neprepoznavanje mogućnosti koje nam se pružaju kroz EU fondove”, kaže sagovornica Pobjede.
Ona smatra da se upravo moramo učiti na njihovom primjeru i obučiti što više ljudi kako bi što više novca povukli iz EU.
“Kao primjere iz Hrvatske koje možemo primijeniti navodi projekte iz zaštite okoline, očuvanja i zaštita rijeka kroz restauraciju riječnih rukavaca i poboljšanje stanja bioraznolikosti riječnih i poplavnih staništa, razvoj infrastrukture za upravljanje otpadom radi uspostavljanja ukupnog sistema upravljanja otpadom, Natura 2000 -najveća koordinirana mreža područja očuvanja okoline. Zatim zagovarački projekti protiv korupcije u zaštiti okoline, transparentno upravljanje komunalnim uslugama, projekti koji povezuju okolinu i turizam kroz ekocentre, obnavljanje turističkih odredišta (šetališta) i slično”, navodi Filipović Popović.
Kako smo nedavno otvorili poglavlje 27, ona smatra da se moramo koristiti primjerima iz Hrvatske upravo u toj oblasti.
“Hrvatska je u zadnjih pet godina iz fondova EU povukla manje od dvije milijarde od ukupno raspoloživih 10,7 milijardi. Najviše su povukli preduzetnici i za konkuretnost (preko finansiranja informacijskih tehnologija, opremanja i izgradnje za male i srednje preduzetnike do potpora u području istraživanja, razvoja i inovacija za preduzetnike), dok su područja poput širokopojasnog interneta i odbrane od poplava zakazala. Hrvatska se nalazi na pretposljednjem mjestu (27). Bitno je da Crna Gora uči na našim greškama dugotrajne komplikovane javne nabavke, nedostatak stručnog kapaciteta,ali i kompletno spori procesi doveli su do ovako loših rezultata”, naglašava Filipović Popović.
