Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem dala je juče saglasnost na predlog rebalansa budžeta za ovu godinu i uputila ga Vladi, koja će već danas o njemu raspravljati.

Cilj je da ga Skupština usvoji u naredne dvije sedmice, kako bi se moglo isplatiti vanredno povećanje minimalne penzije, platili dugovi Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatio dio uvećanih socijalnih davanja, isplatile vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti, riješio problem Željezare… Rebalan je pripremilo ministarstvo finansija kojim četiri mjeseca rukovodi Aleksandar Damjanović.

Zbog rasta troškova za plate, penzije,socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta “Evropa sad i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta povećan je sa planiranih 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.

Za kupovinu hartija od vrijednosti (akcije državnih firmi EPCG da bi kupila Željezaru) vanredno je predviđeno 25 miliona eura, pa su ukupna nedostajuća sredstva porasla za 195 milion eura.

Ostalo zaduženje za nastavak auto-puta

Tako su i potrebe za finansiranje povećane sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosila na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Među ovim zaduženjima je ranije predviđeni kredit od 200 miliona eura za nastavak gradnje dionice auto-puta od Evropske investicione banke, iako je upitno da li će biti povučen u ovoj godini jer kasni izrada studija i projekta. Tu su i krediti od 57 miliona eura za izgradnju zdravstvenih ustanova, 32 za rekonstrukciju željeznučkih pruga, 83 miliona za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajnica, 30 miliona za podršku zdravstvenom sistemu, 50 miliona za nabavku dva patrolna broda, 23 miliona za projekte reciklaže otpada… Većina ovih zaduženja su povoljni krediti kod evropskih razvojnih banaka.

Ranije je budžetom bilo predviđeno da se nedostajuća sredstva od 560 miliona pokriju trošenjem depozita od 385 miliona eura, preostala iz zaduženja od decembra 2020. godine, kao i od novog zaduženja od 170 miliona eura i prodaje imovine od šest miliona. Sada se rebalansom nedostajuća sredstva od 756 miliona obezbjeđuju zaduženjem od 450 miliona eura,trošenjem depozita od 300 miliona i prodajom imovine od šest miliona.

Pozajmice 350 miliona od domaćih banaka

Razlika je i što je ranije bilo predviđeno da će se 170 miliona eura zadužiti na međunarodnom tržištu, a sada piše da će se 100 miliona zadužiti na međunarodnom tržištu a 350 milion eura biće krediti i pozajmice iz diomaćih izvora, odnosno banaka u Crnoj Gori.Ranije emitovane državne euroobveznice na Frankfurskoj berzi imale su proteklih mjeseci vrlo veliki pad vrijednosti što ukazuje na nisko povjerenje stranih investitora u crnogorske hartije od vrijednosti, dok domaće banke imaju značajna slobodna likvidna sredstva od depozita u vrijednosti oko milijardu i po eura.

Poslanici su proteklih mjeseci rado glasali sa predloge zakona kojim se povećavaju plate, penzije i socijalna davanja i uvode nove kategorije korisnika, ali i za predloge kojim se smanjuju ili ukidaju porezi, akcize i druga dažbine kojima se punio budžet.

Zbog uvođenja neoporezivog dijela zarade i naknadnih izmjena zakona o lokalnoj samoupravi, gdje se opštinama daje veći dio poreza na dohodak (oporezivanje zarada), država će umjesto planiranih 140 miliona eura naplatiti svega 95 miliona.
Država će od akciza umjesto planiranog 271 miliona, dobiti 261 milion. Značajan je rast prihoda od akciza na duvanske proizvode zbog povećanja legalne prodaje uslijed uspješnih akcija državnih institucija na suzbijanju šverca, ali već treći mjesec država oprašta polovinu iznosa akciza na gorivo što utiče na ukupan pad naplate ove dažbine i manjak u državnoj kasi. Od ostalih poreza ostvarena je slabija naplata od plana za još oko pet miliona eura.

Bolja naplata je kod poreza na dodatu vrijednost gdje se, uslijed dobrih rezulata elektronske fiskalizacije, ali i povećanja potrošnje i inflacije, očekuje prihod od 815 miliona eura, umjesto planirana 733 miliona.

“Evropa sad” nije povećala prihode

Kod doprinosa za penzijsko osiguranje ostvaren je manjak naplate od predviđenih za deset miliona eura zbog prevelikog očekivanja da će se rastom minimalne zarade, iz programa “Evropa sad,uvećati ovaj državni prihod.

Kod naplate naknada ostvaren je minus od 12 miliona u odnosu na plan, jer nije usvojen zakon o igrama na sreću od kojeg je prethodno ministarstvo Milojka Spajića očekivalo rast prihoda od 15 miliona. Država nije ostvarila dodatni novac iz projekta “Evropa sada jer bivša Vlada nije pripremila još nekoliko zakona koji je trebalo da donesu milione državnoj kasi, poput markiranja goriva i oporezivanja podizanja gotovine sa računa pravnih lica.

Rashodi su uvećani jer Fondu zdravstva nedostaje 38,6 miliona eura. Za dodatno povećanje penzija i vanrednu penziju krajem godine potrebno je dodatnih 36 miliona eura.

Za povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu potrebno je još 28,5 miliona eura, a za isplate naknada majkama sa troje i više djece dodatnih sedam miliona eura.

Za isplate naknada bivšim radnicima u rudarskoj i metalskoj industriji nedostaje šest miliona,…

Upravi za državnu imovinu i katastar rebalansom će biti obezbijeđeno dodatnih 38 miliona eura, od čega se 25 miliona odnosi na uvećanje kapitala države u državnim preduzećima, deset miliona za uvećanje državne imovine i adaptaciju objekata u državnom vlasništvu, kako bi se ubuduće smanjili troškovi zakupa za državne institucije,i tri miliona miliona eura zbog rasta cijena goriva tokom godine za vozila u vlasništvu državnih institucija, prevashodno policije.

Za avio-karte Đukanovića još pola miliona eura

Izmjenama budžeta se iznos novca za potrebe službe predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića povećava za 555 hiljada eura, to se odnosi na stavku Obavljanje stručnih i operativnih poslova u cilju ostvarivanja funkcije Predsjednika Crne Gore.

’’Sredstva su obezbijeđena za izmirivanje nastalih obaveza značajnim dijelom zbog nemogućnosti korišćenja vladinog aviona u prethodnom periodu kada nije bio u funkciji, te potrebe obezbjeđivanja alternativnog prevoza u znatno skupljoj režiji, navedeno je u obrazloženju povećanja ove stavke.

Vladin avion bio je prizemljen oko deset mjeseci zbog kvara iz septembra prošle godine.

Samo za plate, penzije i socijalnu pomoć potrebna 1,2 milijarde

Za isplatu bruto zarada za zaposlene u državnoj upravi biće potrebna 563 miliona eura, što je za 25 miliona eura više od predloga budžeta usvojenog u decembru. Glavni razlog za ovaj rast je vanredno povećanje zarada u zdravstvu i prosvjeti.

Za isplatu svih penzija, nakon i novih povećanja, biće potrebno 495 miliona eura, što je 36 miliona eura više od plana. Zbog dodatnog povećanje minimalne penzije i vanrednog usklađivanja penzija, potreban je dodatni 21 milion eura, a nedostajućih još 15 miliona odnosi se na isplatu jednokratne pomoći ugroženim penzionerima.

Za isplate socijalne pomoći potrebno je 145 miliona eura, što je sedam miliona više od plana uslijed uvećanja primanja ili broja korisnika.

Tako da je samo za isplatu plata, penzija i socijalne pomoći državi godišnje potrebno naći milijardu i 203 miliona eura.

Izvor: Vijesti