Praćenje spoljne politike Evropske unije nije sporno, ali Crna Gora mora voditi računa o zaštiti sopstvenih ekonomskih interesa i svojih građana, pa je stoga trebalo pametnije postupati kada su se uvodile sankcije privatnim licima iz Ruske Federacije, kazao je u razgovoru za „Dan“ ekonomski analitičar Oleg Filipović.
“Kao kandidat za članstvo u EU morali smo uvesti sankcije Rusiji, jer pratimo njihovu spoljnu politiku. Ali jedna je stvar uvoditi sankcije državi, a potpuno druga privatnim licima. Razumljivo je uvesti sankcije licima koja su direktno vezana sa aspekta EU, ali nerazumljivo je to primjenjivati na druga lica i eventualne investitore. Pravo privatne svojine je osnovno pravo, i sa ovog aspekta možemo upasti u problem”, kazao je Filipović.
On je istakao i da su Rusi širom Evrope već podnijeli tužbe pred sudom u Londonu o ispravnosti tih sankcija.
“U to spadaju i tužbe za izgubljenu dobit, koja će se javiti. Sada je pozicija za nas po tom pitanju lagodna, ali kada se taj rat završi i kada se po međunarodnom pravu bude presuđivalo, logika nam nameće da će pravni poredak štititi pravo na privatnost”, navodi Filipović.
Filipović ističe da, kada je riječ o Crnoj Gori, Rusi i Ukrajinci prosto moraju da sarađuju i usmjereni su jedni na druge.
“Kada vas pritisnu sankcije morate da štitite svoj kapital, a to se radi fiktivnom prodajom odnosno dogovorima poznatim kao „ander table“. To nije ništa novo, to poznaju gotovo svi svjetski sistemi gdje je dolazilo do ratnih okolnosti. Kod nas dolazi do toga sada, i vrlo lako je provjerljivo kroz katastar i popis imovine. To obično rade ljudi koji znaju da će biti pod sankcijama. Sada na Zapadu važi mišljenje da Rusima treba u potpunosti ukinuti vize, ali za sada je to uradila samo Estonija, dok se Njemačka bar trenutno oštro protivi. Kako bi Rusi eventualno izbjegli takve situacije, da im imovina bude blokirana, oni će posezati za ovakvim potezima čak i sa našim građanima”, kaže Filipović.
Filipović ističe da je sada na sceni veliki priliv sredstava iz Ukrajine koji remeti naše tržište, na šta mi, kao mala, nedovoljno bogata država ne možemo da odgovorimo.
Rast cijena nekretnina direktna je posledica rata u Ukrajini, kako na tržištu prodaje, tako i na tržištu rente.
“Veliki broj izbjeglica sa ratom zahvaćenih područja stigao je kod nas, a, prema nekim procjenama, cifra se kreće oko 7.500 ljudi. Određenom broju ljudi svakako je neophodna pomoć države, ali ima i onih koji su pristigli sa skupim automobilima i ogromnim novčanim sredstvima. U pitanju su ljudi koji su uspjeli da povuku svoja sredstva iz Ukrajine, i sada ih plasiraju na našem tržištu. To je dovelo do drastičnog skoka cijena nekretnina, a to podsjeća na situaciju iz 2007. godine kada su Rusi masovno kupovali nekretnine širom Crne Gore, samo je drugačiji povod”, ističe Filipović.
Cijene rentiranja nekretnina takođe su porasle, a u toj situaciji najviše gube građani Crne Gore.
“Kupovna moć naših građana je izuzetno slaba i oni ne mogu da isprate sada aktuelne cijene. Imamo veliki broj primjera, naročito na primorju, gdje stanodavci otkazuju stanove domicilnom stanovništvu, a onda se ti stanovi izdaju recimo Ukrajincima čija je platežna moć drastično veća”, zaključio je Filipović.
Podsjećamo, zbog blokade imovine ruskih građana koji žive u Crnoj Gori, pokrenute su dvije inicijative pred Ustavnim sudom zbog moguće suprotnosti sa Ustavom. Podnosioci inicijativa, Demokratski front i Predrag Zečević, istakli su da bi se ovakvi postupci mogli odraziti na ekonomiju Crne Gore i koštati budzet na milione eura.
Ne vjeruje u skori pad cijena
Filipović navodi da je skok cijena na tržištu dobrim dijelom uvezen, ali isto tako ne vjeruje da će u narednom periodu doći do pada.
“Cijene rente su samo u Podgorici skočile sa 350 do 700 ili 800 eura u zavisnosti od lokacije. Kada uzmemo da je minimalna plata 450 eura, potrošačka korpa 761 euro, već u startu se u minusu od preko 300 eura. Ukoliko u porodici imate dvije takve plate, negdje ste na nuli, ali ako živite privatno ponovo ste u minusu. Šta je država uradila da zaštiti građane? Prosto u ovom trenutku kupovina stana je teža nego ikad, a ni prije nije bila sjajna”, poručuje Filipović.
Izvor: Dan
