Pandemijska ograničenja promijenila su život mnogih urbanih centara širom svijeta jer su kulturna mjesta bila zatvorena, pristup restoranima ograničen, a lokalne ekonomije su se suočile s velikim posljedicama.
Ali, kako se gradovi širom svijeta vraćaju na pređašnje stanje, mnogi od urbanih centara ponovo su postali poželjna mjesta za život.
Ova mapa koristi godišnje rang-liste Economist Intelligence Unit (EIU) kako bi prikazala gradove koji su najprikladniji za život, mjereći različite kategorije poput: stabilnosti, zdravstvene zaštite, kulture, zaštite životne sredine, obrazovanja i infrastrukture. Lista definiše koji gradovi širom svijeta pružaju najbolje uslove za život, mjereći pet kategorija sa sljedećim ponderima: zdravstvo (20%), kultura i životna sredina (25%), stabilnost (25%), obrazovanje (10%) i infrastruktura (20%). U ovim kategorijama, analitičari su 30 faktora ocjenjivali kao prihvatljive, podnošljive, neprijatne, nepoželjne ili nepodnošljive.
Deset najboljih gradova za život
Od 172 grada na listi, mnogi najprikladniji za život nalaze se u Evropi. Međutim, tri od deset najbolje rangiranih se u Kanadi: Vankuver, Kalgari i Toronto.
Beč je više puta bio na prvom mjestu, posljednji put 2019. Prema EIU-u, austrijska prijestonica nije bila na vrhu samo tokom pandemije, jer su njeni poznati muzeji i restorani bili zatvoreni.
| Mjesto | Grad | Država | Poena (od 100) |
|---|---|---|---|
| #1 | Beč | Austrija | 99,1 |
| #2 | Kopenhagen | Danska | 98 |
| #3 | Cirih | Švajcarska | 96,3 |
| #3 | Kalgari | Kanada | 96,3 |
| #5 | Vankuver | Kanada | 96,1 |
| #6 | Ženeva | Švajcarska | 95,9 |
| #7 | Frankfurt | Njemačka | 95,7 |
| #8 | Toronto | Kanada | 95,4 |
| #9 | Amsterdam | Holandija | 95,3 |
| #10 | Osaka | Japan | 95,1 |
| #10 | Melburn | Australija | 95,1 |
Samo jedan azijski grad, Osaka, nalazi se među deset najboljih, izjednačivši se sa Melburnom na istom mjestu. Primjetno je da se niti jedan grad u SAD-u nije među najbolje pozicioniranim.
Dva grada su izjednačena i to na trećem i desetom mjeseut, pa lista „top 10“ zapravo uključuje 12 gradova.
Deset najgorih gradova za život
Neki od gradova u kojima se najgore živi, nalaze u Africi i Centralnoj Aziji.
| Mjesto | Grad | Država | Poena (od 100) |
|---|---|---|---|
| #163 | Teheran | Iran | 44 |
| #164 | Duala | Kamerun | 43,.3 |
| #165 | Harare | Zimbabve | 40,9 |
| #166 | Daka | Bangladeš | 39,2 |
| #167 | Port Moresbi | Papua Nova Gvineja | 38,8 |
| #168 | Harači | Pakistan | 37,5 |
| #169 | Alžir | Alžir | 37 |
| #170 | Tripoli | Libija | 34,2 |
| #171 | Lagos | Nigerija | 32,2 |
| #172 | Damask | Sirija | 30,7 |
Mnogi od gradova koji su najmanje pogodni za život su u zonama sukoba, što doprinosi niskim ocjenama. Međutim, u ovim regijama se nalaze i neki od najbrže rastućih gradova na svijetu, što predstavlja nove mogućnosti za ambiciozne stanovnike.
Najveće promjene na listama
Evo gradova koji su najznačajnije napredovali na globalnoj rang listi u odnosu na prošlogodišnje podatke.
Kretanje prema gore: deset najnaprednijih gradova
| Grad | Država | Ukupan poredak | Broj mjesta |
|---|---|---|---|
| Frankfurt | Njemačka | #7 | +32 |
| Hamburg | Njemačka | #16 | +31 |
| Dizeldorf | Njemačka | #22 | +28 |
| London | UK | #33 | +27 |
| Mančester | UK | #28 | +26 |
| Parisz | Francuska | #19 | +23 |
| Brisel | Belgija | #24 | +22 |
| Amsterdam | Holandija | #9 | +21 |
| Atina | Grčka | #73 | +19 |
| Los Anđeles | SAD | #37 | +18 |
Ovi gradovi su najviše pali na rang listi od prošlogodišnjeg izvještaja.
Kretanje prema dolje: deset gradova koji su nazadovali
| Grad | Država | Ukupan poredak | Broj mjesta |
|---|---|---|---|
| Velington | Novi Zeland | #50 | -46 |
| Okland | Novi Zeland | #34 | -33 |
| Adelajde | Australija | #30 | -27 |
| Pert | Australija | #32 | -26 |
| Hjuston | SAD | #56 | -25 |
| Rejkjavik | Island | #48 | -25 |
| Madrid | Španija | #43 | -24 |
| Taipei | Tajvan | #53 | -20 |
| Barselona | Španija | #35 | -19 |
| Brizbejn | Australija | #27 | -17 |
Prema izvještaju, određeni broj gradova na Novom Zelandu i Australiji privremeno je pao na ljestvici zbog ograničenja uvedenih zbog pandemije COVID-19.
Takođe treba pomenuti da su se neki istočnoevropski gradovi pomjerili prema dolje na rang listi zbog neposredne blizine rata u Ukrajini. Tako Kijev nije na ovogodišnjem izvještaju upravo zbog sukoba.
Urbanizacija i životna sposobnost
Od 2021. godine, oko 57% svjetske populacije živi u urbanim centrima i projekcije pokazuju da će ljudi širom svijeta nastaviti da se sele u gradove.
Iako u urbanim područjima ima više pogodnosti, pandemija je otkrila mnoge probleme s koncentracijom velike populacije. Pritisak na zdravstvene sisteme najintenzivnije se osjeća u gradovima, a ograničenja izlazaka na javna mjesta su neka od prvih mjera koje se uvode u globalnoj zdravstvenoj krizoi.
Sada kada troškovi života rastu, gradovi bi se mogli suočiti s pritiscima na kvalitet života, a vlade bi mogle biti prisiljene da smanje potrošnju za javne usluge. Bez obzira na to, ljudi širom svijeta i dalje vide prednosti života u gradu – predviđa se da će više od dvije trećine globalne populacije živjeti u gradovima do 2050.
Izvor: Visual Capitalist
Prevod: Bankar.me
