Povećanje minimalne cijene rada, sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade je važno ekonomsko, socijalno, pa i političko pitanje, sa ozbiljnim uticajem na socijalni standard stanovništva, poslovni ambijent, budžetske prihode, zapošljavanje i drugo pa zaslužuje i ozbiljnu analizu, kazao je u razgovoru za Dnevne novine ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.
On je istakao da je detaljna analiza koju priprema radna grupa Socijalnog savjeta u toku, njen rad nadgledaju Ministarstvo rada i socijalnog staranja, zajedno sa Ministarstvom finansija, a planirano je da se Socijalni savjet po pitanju povećanja minimalnih zarada izjasni do kraja marta. Nakon toga, konačnu odluku donosi Vlada.
“Pomenuta radna grupa će dati svoje viđenje opravdanosti inicijative za povećanje minimalne zarade i odrediti se o modalitetima i nivou eventualnog povećanja, sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade. Nakon što se pripremi ta analiza, Socijalni savjet će je analizirati i zauzeti konačno stav oko toga. Odluku o promjeni iznosa minimalne zarade donosi Vlada, izjašnjavajući se u odnosu na predlog Socijalnog savjeta, imajući u vidu i ostale važne ekonomske parametre, kao što je opšti nivo zarada u zemlji, troškovi života, kretanje ekonomije, potrebu za zapošljavanjem itd. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, zajedno sa Ministarstvom finansija koordinira u pripremnim aktivnostima na analizi ekonomskog ambijenta, u cilju sagledavanja efekata eventualnog povećanja minimalne zarade”, naveo je Purišić.
Prema njegovim riječima, planirano je da se rad radne grupe okonča tokom februara, da bi se Socijalni savjet po tom pitanju izjasnio do kraja marta ove godine.
“Dakle, kada Radna grupa za analizu minimalne zarade i smanjenje troškova zarade bude okončala rad, na sjednici Predsjedništva će se razmotriti taj materijal i proslijediti dalje Socijalnom savjetu na razmatranje i odlučivanje”, objašnjava Purišić.
On napominje da je povećanje minimalane zarade, sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade važno ekonomsko, socijalno, pa i političko pitanje, te da zaslužuje i ozbiljnu analizu.
“To opet podrazumijeva strpljivo kolektivno pregovaranje socijalnih partnera, vodeći računa o svim posljedicama i uvažavajući interese svih socijalnih partnera. Zbog toga ovom izazovu prilazimo vrlo ozbiljno i izrada predmetne analize traje dosta dugo. Nesporno je da bi eventualna promjena minimalne zarade bitno uticala na uslove poslovanja privrede, socijalni standard zaposlenih i niz vladinih politika i zbog toga će se konačna odluka donijeti tek nakon što se svi ti uticaji dobro izanaliziraju. S obzirom da Vlada donosi odluku o utvrđivanju iznosa minimalne zarade kroz proces socijalnog dijaloga, odnosno kolektivnog pregovaranja tri socijalna partnera, rano je da se izjašnjavamo o tom pitanju”, kazao je Purišić.
Na pitanje da li će zahtjevi predstavnika sindikata i poslodavaca biti ispunjeni, Purišić kaže da je nezahvalno to prognozirati jer se, kako ističe, promjene u visini minimalne zarade vrše kroz proces pregovanja.
“Prva faza procesa se dešava u tripartitnom dijalogu unutar Socijalnog savjeta, a zatim slijedi odlučivanje u Vladi. Kolektivno pregovaranje počiva na pretpostavci ravnoteže interesa i postizanje održivog kompromisa . Važno je napomenuti da se uporedo razmatraju dvije inicijative, koje su međusobno uslovljene. Dakle, za poslodavce je prihvatljivo povećanje minimalne zarade u određenom iznosu samo ako se uporedo sa tim smanje troškovi rada, odnosno stope poreza i doprinosa na zarade. S druge strane, Vlada mora posebno voditi računa o ukupnom poslovnom ambijentu, fiskalnoj održivosti i potrebi da se postigne što veći nivo za poslenosti stanovništva. S obzirom na te okolnosti, radna grupa Socijalnog savjeta pažljivo analizira obje inicijative i postojeći prostor za moguće kompromise po tom pitanju. S obzirom na okolnosti, ne usuđujemo se da išta prognoziramo”, naglašava Purišić.
On podsjeća da je predlog Unije slobodnih sindikata Crne Gore, podržan od Saveza sindikata Crne Gore, da se minimalna zarada poveća na iznos od 250 eura, što je u ovom trenutku 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori.
“Kazao sam da za predstavnike reprezentativnog udruženja poslodavaca (UPCG) takav predlog nije prihvatljiv ukoliko se uporedo s tim ne smanje troškovi na zarade (sa ili bez uvođenja neoporezivog dijela zarade). Važeći Zakon o radu kao i novi u pripremi predviđaju da minimalna zarada ne može biti manja od 30 odsto prosječne zarade. Trenutno, minimalna zarada od 193 eura iznosi 37,8 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori i taj odnos je jedan od najnižih u regionu. U zemljama Evropske unije minimalna zarada iznosi prosječno 39 odsto u odnosu na prosječnu zaradu”, zaključuje Purišić.
