Elektroprivreda Crne Gore počeće naredne godine radove na izgradnji vjetroelektrane Gvozd, dok se 2022. očekuje njeno puštanje u rad, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u EPCG Ivan Mrvaljević.
Studija o vjetropotencijalu, koju radi renomirana njemačka kompanija Fihner, u završnoj je fazi i, prema riječima Mrvaljevića, biće ključna u pregovorima o finansiranju projekta.
“Pratili smo izgradnju vjetroelektrane Krnovo i zaključili da vjetropotencijal na toj lokaciji nije dovoljno iskorišćen. Upravo nas mjerenja i analize dovode do mjesta koje je predviđeno planskim dokumentima i države i opštine Nikšić, a to je da se dodatni vjetropotencijal nalazi na lokaciji Gvozd. Nakon izrade projektne dokumentacije, možemo biti optimisti da ćemo 2020. početi radove na izgradnji te vjetroelektrane”, kazao je Mrvaljević na jučerašnjem okruglom stolu nevladine organizacije Green Home.
EPCG je, kako je naveo, izradila dvije studije vjetropotencijala sa aspekta ekološke prihvatljivosti projekta čija investicija iznosi 70 miliona eura, a za koji je državna energetska kompanija prošle godine potpisala Memorandum o razumijevanju sa austrijskom firmom Ivicom holding GmbH. Na Gvozdu će se graditi objekat snage 50 megavata i godišnje proizvodnje 140 gigavat-sati.
Možura
Puštanje u rad vjetroelektrane Možura, prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije Nikole Vujovića, očekuje se ovih dana. Vujović, koji je takođe učestvovao na okruglom stolu, kazao je da su pri kraju i radovi na podmorskom kablu koji će povezati Crnu Goru i Italiju.
“Realno stanje u crnogorskoj ekonomiji je da je Crna Gora energetski visoko zavisna zemlja. Postizanje energetske nezavisnosti jedan je od osnovnih zadataka. Crna Gora za potrebe nabavke nedostajućih energenata, godišnje izdvoji do 160 miliona eura”, ukazao je Vujović, govoreći na temu Tranzicija ka održivim energetskim sistemima-obaveza ili potreba crnogorske ekonomije.
On je podsjetio da je 2017. godine, nakon 35 godina pauze, na mrežu priključena vjetroelektrana Krnovo, kao i na to da je u maju 2018. država vratila vlasnički udio u nacionalnoj EPCG na nivo iz 2009. godine. Kako je dodao, termoenergetski kompleks u Pljevljima je nakon višedecenijskih pokušaja objedinjen u julu 2018. godine.
Intezivnim aktivnostima u energetici stvaramo preduslove za brži razvoj crnogorskog društva. Samo zdrava i jaka energetika garantuju i jaku ekonomiju”, naglasio je Vujović.
Neće ugroziti kanjon Nevidio
Predstavnik EPCG Ivan Mrvaljević, naveo je da, prema analizama projektanata, izgradnja hidroelektrane Komarnica, za koju se završetak i usvajanje idejnog projekta i studije opravdanosti očekuje u maju ove godine, neće ugroziti kanjon Nevidio.
“U ovom trenutku glavna smjernica je ekološka prihvatljivost projekta Komarnice. Upravo su na taj način projektanti definisali optimalnu kotu normalnog uspora od 811 metara nadmorske visine koja ni na koji način neće ugroziti kanjon Nevidio”, precizirao je Mrvaljević i dodao da su aktuelizovali i izradu dokumentacije za gradnju hidroelektrane Kruševo.
Mrvaljević je ukazao i na značaj izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori koji je nedavno povjeren EPCG i finskoj kompaniji Fortum.
Izvor: Dnevne novine
