Iako statistički podaci pokazuju da je veći broj turista u od nosu na prošlu godinu, iz dana u dan na primorju svjedočimo praznim i polupraznim plažama. Izdavaoci privatnog smještaja različito govore o sezoni, kod nekih su apartmani puni, kod drugih poluprazni.

Prema poslednjim podacima Nacionalne turističke organizacije (NTO), za 8. jul, u Crnoj Gori je boravilo 94.836 turista, što je 5,37 odsto više nego u istom periodu lani. Od toga broja, u privatnom smještaju registrovana su64.243 gosta, au hotelskom 29.993. U odnosu na prošlu godinu, broj turistau privatnom smještajuje veći 3,14 odsto, au hotelskom 10,56 procenata. Špic sezone je od 15. ili 20. jula, pa do 20. avgusta i tada se očekuje najveći priliv turista.

Turistički poslenici u Čanju ističu da je ove godine predsezona, kao i početak sezone, mnogo lošiji nego prethodne godine. Tvrde da je privatni smještaj slabiji za 30 odsto. Kako kažu, to se vidi i po tome što nema gužvi u saobraćaju, u prodavnicama, na plaži… Oni ističu da se cijene smještaja nisu povećavale.

Predsjednik udruženja hotelijera, ugostitelja i privatnog smještaja Momčilo Šćekić kaže da odavno ne pamti da je u ovom periodu jula bi lo ovoliko praznog smještaja.

Konstatovali smo tu činjenicu i na našem sastanku. Doduše, Čanj je hendikepiran i po pitanju same ponude jer je uskraćen za noćni provod. Nemamo ambulante, nemamo apoteke, niti bilo kakve državne platne ustanove, kao ni poštu. Nema nijedan park za djecu, niti bilo kakav ljetnji festival ili program događaj kojim bismo privukli turiste. Osam godina uzastopno smo organizovali Internacionalni Montenegro folk fest, na kojem su učestvovale 32 zemlje, a trajao bi od 23. juna do 16. avgusta. Međutim, nismo naišli na razumijevanje i podršku Opštine Bar, Turističke organizacije Bar i Morskog dobra kada smo tražili da nam odrede prostor gdje bismo mogli da napravimo binu, kako bi kulturnoum jetnička društva mogla na tradicionalan način da kroz igru predstave svoju državu. I pored toga što kapaciteti nisu puni, smeće je očigledan problem, i mislim da treba mnogo bolje organizovati odvoz smeća, posebno na samom šetalištu. Ono sa čime se mi iz Čanja možemo pohvaliti jeste da su plaže sređene, da su cijene normalne i da su svi turisti zaista bezbjedni. Snabdijevanje vodom i električnom energijom je na kvalitetnom nivou”, kazao je Šćekić.

U Ulcinju posjeta do sada nije na očekivanom nivou, dok se izdavaoci smještaja žale na slabu posjetu. Turistički poslenici ne gube nadu, iako plaže nisu pune kako su znale da budu sredinom jula. Da turista još nema u očekivanom broju tvrde i izdavaoci privatnog smještaja. Kažu da za sada nisu zadovoljni posjetom. Vlasnik apartmana udaljenih stotinjak metara od Velike plaže Sadik Mehmedović tvrdi da su mu smještajni kapaciteti popunjeni tek dvadesetak odsto u odnosu na ono što j e imao u isto vrijeme prošle godine.

“Od dvadeset soba trenutno su mi izdate svega četiri. Ni ja ni niko od kolega, sa kojima sam u kontaktu, nije se nadao ovome. Očekivali smo da budemo puni već drugog-trećeg dana Bajrama. Svi se pitamo šta se događa, mada se neki uzroci mogu tražiti u tome što maloljetna lica ove godine ne mogu da uđu u Crnu Goru bez pasoša, a ranije su mogla na izvod iz matične knjige rođenih. Samo kod mene iz tog razloga boravak je otkazalo sedam porodica koje su moji tradicionalni gosti. Vratili su se sa granice i sada ljetuju u Albaniji, koja je ove godine uvela mnoge olakšice turistima sa Kosova i tako nam pravi veliku konkurenciju”, objasnio je Mehmedović.

Zabrinut je, kaže, da bi se to moglo loše odraziti na sezonu i ukupnu posjetu. Dodaje da gosti koji dođu imaju primjedbe na infrastrukturu, nedostatak parkinga, prije svega.

“Na cijene se i ne žale toliko jer je i kod njih sve poskupjelo, tako da znaju da su i kod nas cijene usluga veće nego prošle godine”, izjavio je Mehmedović.

Izdavaoci smještaja iz Ulcinja sve su glasniji da trpe finansisjku štetu, zbog, kako kažu, propusta Vlade, koja je ove godine, za razliku od ranijih, odluči la da ma loljetni turisti administrativnu granicu mogu preći samo s pasošem. To, kažu, nije bila praksa pos lednjih godina, jer su djeca saroditeljimauz izvod iz matične knjige rođenih mogla bez problema da uđu u Crnu Goru. Taj problem dobija na značaju ako se zna da većina turista porod ično u naj južniju opštinu dolaze sa Kosova.

Prema zvaničnim podacima Turističke organizacije Herceg Novi, ukupan broj prijavljenih gostiju u ovom gradu je 21.460, od kojih je 20.590 inostranih. Ovo je, kako tvrde, za 18 odsto više turista od ukupnog broja prijavljenih gostiju u odnosu na uporedni period lani. U hotelima boravi 6.460 turista, od kojih su 800 inostrani. Za smještaj u domaćinstvima, opredijeli lo se više nego du plo u odnosu na hotele, čak 14.957, od čega su svega 70 domaći gosti. U auto-kampovima boravi 43 turista, dok hoste li nisu zabilježili popunjenost kapaciteta. Izdavalac privatnog smještaja Viktorija Tafra je prezadovoljna.

“Cijene nismo mijenjali. Budući da se toliko godina bavimo izdavanjem smještaja, imamo privileguju da nam gotovo u istim intervalima dolaze stalni gosti. Oni nas nisu zaobišli čak ni tokom dvije pandemijske godine, koje objektivno jesu bile slabije. Zato su ovog ljeta, naši kapaciteti puni. Još u predsezoni imali smo kontinuirani priliv gostiju, a prema najavama i rezervacijama postsezona će biti dobra. Naši gosti najviše dolaze iz Srbije, a potom BiH i Makedonije”, kazala je Tafra.

Prema podacima Turističke organizacije (TO) Kotor, drevni grad raspolaže sa ukupno 9.000 ležaja u privatnom sektoru, a trenutna popunjenost je oko 60 odsto. Naime, od ukupno 6.208 turista, koliko ih trenutno odmarau Kotoru, njih 5.316 boravi u privatnom smještaju, dok je u hotelima 860, a hostelima 32 gosta. U istom periodu lani u gradu je odmarao 5.881 gost, dok je taj broj u 2019. bio veći i iznosio je 6.244.

Direktor TO Kotor Jovan Ristić je kazao da je broj ležaja i veći od devet hiljada, ali da imaju određeni broj nesavjesnih izdavalaca koji djelatnost obavljaju djelimično legalno ili potpuno nelegalno.

“Što se tiče raspona cijena u privatnom smještaju, naši podaci su da je to između 20 i 150 eura ove godine, slično je bilo i prošle, a 2019. smo imali i jeftinije smještaje u hostelima, dok je gornja granica otprilike bila ista”, izjavio je Ristić.

Prema njegovim riječima, predsezona je bila dobra, bolja nego lani, a približna 2019. godini, dok su najave za postsezonu takođe dobre.

“Sada dolazi špic sezone i to je u stvari pravo mjerilo”, rekao je Ristić.

Predsjednik NVO Udruženje privatnih izdavaoca smještaja (UPIS) Sava Pejović, koje okuplja oko 70 izdavaoca, nema podatak o popunjenosti njihovih kapaciteta.

“Nemamo podatke, ali iz komunikacije sa izdavaocima, očekujemo da će popunjenost biti na nivou 2019. godine”, rekao je Pejović.

Kada su u pitanju cijene noćenja, kazao je da su one blago povećane s obzirom na inflaciju i na potražnju i to u rasponu od 10 do 15 odsto u odnosu na prethodne godine.

Izvor: Dan