Svi deponenti treba da vode računa o rizičnosti pojedinih banaka, te da disperzijom svojih depozita smanje rizik od gubitka i ostvare maksimalnu zaštitu do iznosa garantovanog depozita, poručio je direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković u intervjuu za Portal Analitika.
On je istakao da Fond na čijem je čelu raspolaže sa dovoljno novca da isplati garantovane depozite do 50 hiljada eura i u Atlas banci, kojom rukovodi privremena uprava, ukoliko ne bude dokapitalizacije i u toj banci bude uveden stečaj. Na predlog privremenog upravnika je 4. januara uveden stečaj u IBM banku, a za isplatu deponenata te banke će, kako je precizirao naš sagovornik, Fond izdvojiti oko 22 miliona eura.
Marković je naveo da bi u slučaju uvođenja stečaja i u Atlas banku ukupan trošak Fonda po osnovu garantovanih depozita iznosio oko 115 miliona eura, ističući da Fond za zaštitu depozita na računu raspolaže sa preko 115 miliona, a računa se i na 30 miliona eura otvorene stand by linije sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
On je ocijenio da je granica garantovanih depozita od 50.000 eura dovoljan iznos, imajući u vidu da sistem zaštite depozita počiva na principu zaštite malih deponenata. Marković je precizirao da su iznosom od 50 hiljada pokriveni depoziti za više od 98 odsto fizičkih lica u crnogorskim bankama.
ANALITIKA: Ako bude uveden stečaj i u Atlas banci, da li Fond za zaštitu depozita raspolaže sa dovoljno novca da obešteti deponente do 50.000 eura?
MARKOVIĆ: Fond raspolaže sa iznosom sredstava dovoljnim da obešteti sve deponente Atlas banke u hipotetičkom slučaju stečaja.
ANALITIKA: Koliko novca bi Fond u tom slučaju morao isplatiti deponentima ove dvije banke i da li stoji teza da bi Fond bio „osušen“?
MARKOVIĆ: Oko 115 miliona eura za obje banke. Fond je prije 11 godina imao milion eura na računu. Danas ima preko 115 miliona eura, kao i 30 miliona otvorene Stand by linije sa EBRD-jem, što predstavlja akumuliranu premiju osiguranja depozita, koju su banke platile u navedenom periodu. Osim toga, očekujemo da će, nakon završetka stečaja, dio sredstava koje Fond isplati za garantovane depozite biti nadoknađen.
Direktive predviđaju da se kod velikih isplata ciljani nivo Fonda postiže u narednih šest godina. Obzirom na stopu rasta depozita, smatramo da je to i u našim uslovima (hipotetički: „ako se isprazni Fond“) moguće postići.
ANALITIKA: Koliko će iznositi trošak Fonda za zaštitu depozita vezano za isplatu deponenata IBM banke?
MARKOVIĆ: Oko 22 miliona eura.
ANALITIKA: S obzirom da je IBM mala banka sa limitiranom imovinom da li očekujete da će Fond kao povjerilac sanirati troškove iz stečajne mase?
MARKOVIĆ: Ne raspolažem podacima o imovini koja će postati predmet stečajne mase, ali svakako očekujemo povrat sredstava. U kojem iznosu, vidjećemo kad se formira stečajna masa.
ANALITIKA: Da li je tačno da ste u trećem platnom razredu, a da su deponenti sa štednjom od preko 50.000 eura u četvrtom?
MARKOVIĆ: Tačno je, to propisuju Direktive i to je praksa u najvećem broju zemalja, njih 115, koje imaju sistem zaštite depozita.
ANALITIKA: Pojasnite čija su sredstva kojima raspolaže Fond.
MARKOVIĆ: Za osiguranje depozita banke plaćaju premiju. Stopa premije je utvrđena za 2019. godinu i iznosi 0,5% ukupnih depozita banaka. Banke plaćaju premiju kvartalno.
Sredstva Fonda se mogu koristiti samo za finansiranje isplate garantovanih depozita i finansiranje administrativnih troškova zaposlenih u Fondu. Premije su nepovratne, tj ne mogu se vratiti bankama.
ANALITIKA: Da li je Fond za zaštitu depozita osnovan sa ciljem da zaštiti male deponente i da li će deponenti IBM i eventualno Atlas banke sa depozitima većim od 50.000 eura ostati bez svog novca?
MARKOVIĆ: Osnovni cilj sistema zaštite depozita je zaštita malih, nesofisticiranih deponenata. Visina zaštite u svijetu se kreće od 2.000-100.000 eura (BiH – 25.000; Srbija 50.000). U zemljama EU zaštita je 100.000 eura.
Svi deponenti koji imaju više od 50 000 eura, preostali iznos iznad 50 000 potražuju iz stečajne mase. Koliko će biti obeštećeni, odnosno u kojem procentu, znaćemo tek kada se utvrdi stečajna masa.
ANALITIKA: Da li smatrate da je granica garantovanih depozita od 50.000 eura odgovarajuća i korektno postavljena?
MARKOVIĆ: Imajući u vidu da sistem zaštite depozita počiva na principu zaštite malih deponenata pravnih i fizičkih lica, granica se određuje u skladu sa konkretnim uslovima zemlje. Za naše uslove predlagano je da se visina garantovanog depozita utvrdi na iznos od 30.000 eura, ali kako je Crna Gora u pristupnim pregovorima sa EU, kao prelazno rješenje je usvojen iznos od 50.000, jer će ulaskom Crne Gore u EU ovaj iznos biti 100.000 eura.
Svi deponenti treba da vode računa o rizičnosti pojedinih banaka, te da disperzijom svojih depozita smanje rizik od gubitka dijela depozita i ostvare maksimalnu zaštitu do iznosa garantovanog depozita. Moje je mišljenje da je navedeni iznos sasvim dovoljan. Ovim iznosom u potpunosti je pokriveno više od 98 odsto fizičkih lica, što znači da je iznos dovoljan.
Izvor: Portal Analitika
