Donji dom britanskog parlamenta ubjedljivo je odbio dogovor o Bregzitu koji je vlada premijerke Tereze Mej načinila sa Evropskom unijom. DW donosi pregled četiri moguća scenarija.
„Odgovornost svakog od nas je u ovom trenutku ogromna pred istorijsku odluku koja će odrediti budućnost naše zemlje generacijama“, rekla je konzervativna premijerka Tereza Mej uoči glasanja. Te velike riječi nisu nimalo pomogle: čak 432 poslanika glasala su protiv njenog predloga ugovora sa EU kojim se uređuje Bregzit dok su je podržalo svega 202 poslanika.
Premda parlament broji 650 stolica, Terezi Mej je trebala prosta većina koja iznosi 318 glasova. Naime, sedmoro poslanika irske republikanske partije bojkotuje parlament, dok pravo glasa nemaju četvoro predsjedavajućih i četvoro onih koji broje glasove.
Sjevernoirski unionisti, koji podržavaju vladu Tereze Mej, takođe se protive dogovoru u sadašnjoj formi jer je u njega uključen i zaštitni mehanizam poznat pod pojmom Bekstop. Ta odredba podrazumijeva otvorenu granicu između Sjeverne Irske i Republike Irske. I jastrebovi iz redova Torijevaca Tereze Mej strahuju da bi Bekstop vezao Ujedinjeno Kraljevstvo za Evropsku uniju na neodređeno vrijeme.
Dok „premijerkinima“ Bregzit kakav je ispregovarala nije dovoljno tvrd, brojnim opozicionarima ne mili se nikakav Bregzit. Protiv su većinom bili Laburisti kao i Liberali i škotski nacionalisti.
Iako ovo nije prvo glasanje koje je najavljeno kao sudbonosno, a možda nije ni posljednje, postavlja se pitanje šta dalje? DW donosi pregled najvjerovatnijih scenarija:
Scenario prvi: Ustupci Brisela
Kako se bližilo glasanje u Londonu i kako je postajalo sve izvjesnije da je Tereza Mej daleko od većine, tako su se iz kontinentalne Evrope javili popustljiviji glasovi. Njemački šef diplomatije Hajko Mas rekao je ranije u utorak: „Ako stvar večeras pođe naopako, moglo bi da bude novih razgovora.“ Računica iza toga je pomalo naivna – EU bi mogla tu i tamo kozmetički da izađe u susret Londonu ne bi li tako Mej pribavila još koji glas i pokušala ponovo sa glasanjem.
Ali zid na koji britanska premijerka nailazi kod kuće teško može da se probije kozmetičkim izmjenama. Za suštinske promjene dila u 27 preostalih članica EU nema više ni volje ni vremena. Mas je tako ponovio da „dogovor ostaje takav kakav je“. I predsjednici Savjeta EU Donald Tusk i Evropske komisije Žan-Klod Junker odbacuju ponovno otvaranje pregovora.
Scenario drugi: tvrdi Bregzit
Prema članu 50 Lisabonskog ugovora koji reguliše istupanje neke članice iz EU, Britanija bi 29. marta trebalo da automatski izađe iz članstva pa makar ne bilo nikakvog dogovora. Tereza Mej bi teoretski mogla da traži malo pomjeranje roka i iz Brisela je bilo signala da bi se stvar mogla odgoditi do kraja juna. No, to sa sobom nosi komplikacije: najprije, odgađanje treba jednoglasno da odobre sve članice EU. Zatim, u maju su evropski izbori koji ne bi trebalo da se održe u Velikoj Britaniji. Na kraju, šta bi donijela još tri mjeseca nakon skoro dvije godine natezanja?
Zato je Tereza Mej prije glasanja najavila da po svaku cijenu namjerava da sprovede „volju naroda“, misleći na referendum od juna 2016. godine kada je 51,9 odsto građana glasalo za Bregzit. Mej je više puta uvjeravala poslanike da je tvrdi, neuređeni Bregzit jedino što preostaje ukoliko odbiju njen plan. To se sada desilo i, ako to nije bio premijerkin blef u pokušaju da prikupi glasove, Ujedinjeno Kraljevstvo će kroz dva i po mjeseca prestati da bude članica EU bez ikakvog ugovora o daljim odnosima.
Scenario treći: pad Vlade
Lider opozicionih laburista Džeremi Korbin najavio je prethodno da poraz Tereze Mej na odlučujućem glasanju treba da vodi u glasanje u nepovjerenju vladi, te u vanredne izbore. I Tereza Mej je poslije poraza rekla da treba glasati o povjerenju. Prema medijskim napisima, to glasanje bi moglo da bude već u srijedu. Ako premijerka padne, donji dom ima dvije sedmice da obezbijedi novu vladajući većinu, a u suprotnom ide se na nove izbore. Korbin je najavio da bi, u slučaju da on postane premijer, pokrenuo nove pregovore sa EU.
Scenario četvrti: novi referendum
Ovakav rasplet se ne kosi sa prethodnim, trećim scenarijem, naprotiv – djeluje da je treći scenario neophodan. Jer Tereza Mej je kategorički odbijala mogućnost drugog referenduma na kom bi građani bili konkretno upitani da li žele da izađu iz EU prema dogovoru koji je ispregovaran ili da ipak ostanu u Uniji. Sa druge strane, ljevičar Korbin je dugo oklijevao, ali odnedavno ne isključuje mogućnost novog referenduma.
Prema aktuelnoj anketi koju je objavio londonski Independent, većina građana je u slučaju propasti plana Tereze Mej htjela novi referendum (46 odsto za, 28 odsto protiv), na kojem bi zatim 45 odsto glasalo za ostanak u EU, a 39 odsto za izlazak iz EU (16 odsto neopredijeljenih).
Deutsche Welle
