Na svjetskim berzama su cijene dionica oštro pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer centralne banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, a zbog toga rastu rizici od recesije.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 4,8 odsto, na 29.888 bodova, dok je S&P 500 potonuo 5,8 odsto, na 3.674 poena, a Nasdaq indeks 4,8 odsto, na 10.798 bodova, prenosi SEEbiz.
Najveći sedmični pad S&P 500 indeksa od januara 2020. godine posljedica je strahovanja ulagača od recesije, s obzirom na to da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) agresivno povećava kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.
U srijedu je Fed povećao ključne kamate čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.
Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, što je njihov najviši nivo od marta 2020. godine i izbijanja koronakrize.
A slijediće i dalja povećanja kamata, s obzirom na to da se inflacija kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 odsto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dostići i 3,4 odsto, najviši nivo od 2008. godine.
„Naš je cilj spustiti inflaciju na dva odsto, a da tržište rada ostane snažno. Jasno je da će mnogi faktori koje mi ne kontrolišemo igrati vrlo značajnu ulogu u tome je li to moguće ili ne”, kazao je predsjednik Fed-a Jerome Powell, navevši pritom rat u Ukrajini i poremećaje u nabavnim lancima u svijetu.
Čelnici Feda smatraju da će privreda, uprkos oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta ekonomije u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 odsto.
Međutim, nijesu svi uvjereni da će Fed uspjeti ‘mekano prizemljiti’ ekonomiju.
Analitičari Wells Fargo banke smatraju da sada postoji 50 odsto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.
„O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procjenama analitičara ili će pasti”, kazao je strateg u firmi U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group, Tom Hainlin.
U četvrtak je, dan nakon Feda, kamate povećala i švajcarska centralna banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 odsto, poručivši time kako je manje brine jačanje švajcarske valute, a više visoka inflacija.
Kamate je, već petu sjednicu zaredom, u četvrtak povećala i britanska centralna banka, daljih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 odsto.
Zbog toga se ulagači plaše da bi nastojanja centralnih banaka da zauzdaju inflaciju mogla dovesti do oštrog usporavanja rasta svjetske ekonomije, pa i do recesije.
Tako će prošla sedmica ostati zapamćena po oštrom padu berzi.
MSCI indeks svih svjetskih berzi pao je 5,8 odsto, što je njegov najveći sedmični gubitak od marta 2020. godine i izbijanja koronakrize.
Američki S&P 500 indeks na gubitku je od početka godine oko 23 odsto i zaronio je duboko u područje ‘medvjeda’, odnosno više od 20 odsto ispod svog nivoa.
I na evropskim berzama cijene dionica su prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 4,1 odsto, na 7.016 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,6 odsto, na 13.126 poena, a pariski CAC 4,9 odsto, na 5.882 boda.
Na Tokijskoj berzi je Nikkei indeks pao 6,7 odsto, na 25.963 boda.
