U dokumentu se podsjeća da je krajem prošle godine Crna Gora bila pri završetku prve od od četiri dionice najkompleksnijeg infrastrukturnog projekta u istoriji zemlje – auto-puta Bar-Boljare, koji povezuje njen priobalni region sa putnom mrežom Srbije. Time smo, prema ocjenama MMF-a, bili u situaciji da vidimo „svijetlo na kraju tunela“. Tim prije što je projelat bio izazovan kako sa ineženjerskog stanovišta – brojni mostovi i tuneli kroz planinski teren – tako i sa fiskalnog.

“Sa procijenjenim troškom prve dionice od skoro 20 odsto BDP-a, izgradnja ovog puta ima značajan uticaj na javne finansije zemlje koji je dodatno postao izazovan sa nastupanjem pandemije”, navodi se u dokumentu.

Iz MMF su precizirali da su se crnogorski nadležni organi odlučili za PIMA procjenu “koja bi pomogla da se identifikuju prilike za snaženje dobrog upravljanja infrastrukturom u Crnoj Gori što bi moglo da dovede do veće efikasnosti u potrošnji, a to znači postizanje toga da se dobije više za svaki uloženi euro”.

Aktivnosti na izradi PIMA ocjene završene su u julu 2021. godine, a rezultat je bio dijelom iznenađujući. Naime, institucionalni okvir kojim je uređeno upravljanje javnim investicijama pokazalo se relativno snažniji nego kod zemalja u razvoju sa niskim dohotkom i kod ekonomija sa tržištima u ekspanziji. Uz to, do tada su usvojeni adekvatni zakoni o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, javnim nabavkama i javno-privatnom partnerstvu (JPP) kako bi se podržala konkurentnost, transparentnost i održivost javnih finansija. Takođe, usvojene su još smjernice i podzakonska akta kako bi se obezbijedilo da se projekti javnih investicija bolje pripreme i da budu uporedivi po sektorima.

Kršenje fiskalnih pravila

“Postoji puno prostora za unaprijeđenje planiranja i procjene projekata, naročito kod boljeg identifikovanja fiskalnih rizika povezanih sa projektima. Međutim, čini se da je učinkovitost crnogorskog okvira niža u mnogim oblastima, što upućuje da se dobre prakse predviđene postojećim propisima u potpunosti ne prate, čime se podriva uticaj javnih investicija. Primjer ovakve prakse je ponavljano kršenje ciljanih vrijednosti i fiskalnih pravila, što ukazuje da se njima ne daju smjernice kako bi se osiguralo da su veliki investicioni projekti u skladu sa fiskalnom održivošću. Kompleksan okvir strateškog planiranja, slabe prakse za procjenu projekata i ograničen proces razmatranja umanjuju kapacitet da se izaberu one incijative koje će imati najveći uticaj na rast”, stoji u izvještaju.

Iz MMF-a navode kako su državne institucije “potvrdile zainteresovanost za nastavak reformi na unaprijeđenju upravljanja infrastrukturnim projektima”, i to u pravom trenutku – s obzirom da su na vidiku ključni investicioni projekti, uključujući narednu fazu projekta auto-puta Bar-Boljare.

“Ali, postoji ograničeni fiskalni prostor za njihovu implementaciju. Stoga će brzina kojom se budu rješavali nedostaci utvrđeni kroz PIMA i učinkovitost kojom se okvir bude implementirao odrediti kako će javne investicije biti učinkovite kao podrška ekonomskom oporavku u narednom periodu”, zaključuje se u sižeu izvještaja.

PIMA ocjenjuje kako institucionalne prednosti – organizaciju, pravila, politike i procedure – tako i učinkovitost odnosno stepen u kome se postiže namjena, a urađena je u okviru programa Reforme upravljanja prihodima i upravljanja javnim finansijama u Jugoistočnoj Evropi za šest država sa Balkana koje imaju finansijsku podršku Evropske unije i Švajcarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove. PIMA podrazumijeva evaluaciju 15 institucija koje su uključene u ključne stadijume ciklusa javnih investicija: planiranje održivih investicija u cjelokupnom javnom sektoru, alokaciju investicija na prave sektori i projekte, i implementaciju investicionih projekata kako bi se obezbijedilo sprovođenje produktivnih i trajnih javnih investicija.

Bankar.me