Naftne kompanije trenutno zarađuju mnogo novca. Hoće li sada morati plaćati veći porez? Nakon Ljevice i Zelenih, o tome sada razmišlja i Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD). U drugim državama je već uveden porez na višak dobiti.
Pojedine korporacije iz trenutne napete ekonomske situacije uspjevaju izvući enormnu ekonomsku korist. One bi sada mogle postati predmet poreza na višak dobiti. Nakon Ljevice i Zelenih, lider njemačkog SPD-a Lars Klingbeil sada je također otvoren za uvođenje takvog instrumenta.
“Porez na ratni i krizni profit je instrument koji je na stolu i mislim da je itekako vrijedan razmatranja”, rekao je on listu medijske grupe Funk.
Velika Britanija i Italija već su uvele takav porez, a za to je bila i Evropska komisija.
“Naravno da se i mi u Njemačkoj moramo pozabaviti time”, poručio je Klingbeil.
S obzirom na pakete pomoći u milijardama eura, on je rekao da se intenzivno bavi tim problemom i pitanjem kako se nositi s onima koji su profitirali od krize i rata te izvukli veliku korist iz sadašnje situacije. Prema njegovim riječima, oni se moraju uključiti u finansiranje općeg dobra.
Ljevica i dijelovi Zelenih već sedmicama traže uvođenje poreza na višak dobiti. Liderka Zelenih Ricarda Lang izjavila je da je takav porez logičan korak ako naftne kompanije “očigledno iskorištavaju trenutnu krizu kako bi ostvarile ogroman profit”.
Ministar finansija Christian Lindner, međutim, odbacuje porez na višak dobiti. To bi također utjecalo na proizvođače vakcina, vjetro i solarnih elektrana ili poluprovodnika, tvrdi političar vladajućih Slobodnih demokrata (FDP).
“Oni ostvaruju profit, jer koriste svoje znanje da eliminišu nestašice. Ne želim im oduzeti impulse da proizvode više”, naglasio je njemački ministar.
Bremen namjerava podnijeti zahtjev Bundesratu
U narednoj sedmici savezna pokrajina Bremen želi pokrenuti inicijativu u Bundesratu (gornjem domu Parlamenta Njemačke u kojem su predstavljene pokrajine) za uvođenje poreza na višak dobiti. Cilj inicijative je da se uvede poseban namet na udjele u dobiti koji su ostvareni isključivo zbog ruskog agresorskog rata u Ukrajini.
“Ne smije se dogoditi da pojedine kompanije ostvaruju zaradu u milijardama samo zbog poskupljenja uzrokovanih ratom, dok savezne i pokrajinske vlade moraju izdvajati milijarde za podršku privatnim domaćinstvima i kompanijama koje su posebno pogođene povećanjem cijena”, istakao je gradonačelnik Bremena Andreas Bovenschulte.
Posebni porezi u Italiji i Mađarskoj
Italija je jedan od pionira u uvođenju poreza na višak dobiti. U martu je ova zemlja usvojila porez na dodatnu dobit energetskih kompanija. U početku je on iznosio deset posto, a sada se na prihod od prometa naplaćuje 25 posto, ukoliko je promet bar deset posto veći nego u istom periodu prethodne godine i iznosi više od pet miliona eura. Prema procjenama, u državnu kasu će se, zahvaljujući tome, sliti oko šest i po milijardi eura.
I Mađarska je ostvarila dobit od energetskih kompanija i banaka naplatom zbog dodatnog ratnog profita. One će tokom ove i naredne godine državi morati plaćati posebne takse. Vlada u Budimpešti se nada prihodu većem od dvije milijarde eura.
“MI ne oduzimamo profit, nego njegov višak”, izjavio je Marton Nagy, ministar za ekonomski razvoj.
I u Americi se vodi debata o porezima
S obzirom na visoke cijene energenata, američka vlada razmatra uvođenje posebnih poreza za proizvođače nafte i plina kako bi taj novac dala siromašnijim građanima.
“Postoji niz zanimljivih prijedloga i mogućnosti za porez na višak dobiti”, rekao je Bharat Ramamurti, zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća.
Kako je kazao, svi se pažljivo ispituju i u pregovorima su s Kongresom o načinu njihove izrade. Međutim, nejasno je da li takve mjere mogu dobiti većinu u Kongresu, piše Deutsche Welle.
