Cyber prijetnje kao što su virusi, crvi, backdoors, trojans, socijalni inžinjering itd., postale su veoma učestale, a njihov obim postaje sve veći. Posljedice njihovog djelovanja su u najmanju ruku negativne, a mogu biti i katastrofalne. Neke od njih su otkrivanje ličnih podataka, gubitak (povjerljivih) dokumenata, krađa kredencijala, a u konačnici često dovode i do većih materijalnih gubitaka.

Banke, kao jedne od tehnološki naprednijih kompanija u smislu primjene digitalizacije u poslovanju, su svjesne rizika i posljedica koje bi jedan uspješan cyber napad mogao napraviti i ulažu mnogo resursa da što bolje zaštite klijente, njihove podatke i imovinu te omoguće sigurno poslovanje. Jedan od načina zaštite od cyber napada, koje banka primjenjuje, je i podizanje svijesti o cyber sigurnosti kako svojih zaposlenih tako i klijenata, jer samo ukoliko smo svi svjesni opasnosti i mjera koje trebamo poduzeti da se zaštitimo, povećavamo vjerovatnoću da će potencijalni napad biti neuspješan ili tek s neznatnim posljedicama.

Neka od najbitnijih pravila kojih bi se građani i kompanije trebali pridržavati u cilju očuvanja cyber sigurnosti i zaštite ličnih podataka i imovine:

• Ne otkrivajte nikome kredencijale (korisničko ime i lozinku) za pristup aplikacijama i drugim informacionim sistemima – ovo su strogo privatni podaci
• Ne otkrivajte povjerljive podatke putem e-maila ili telefonom (npr. broj platne kartice) – banka ovakvo nešto nikad ne zahtijeva od klijenata
• Izbjegavajte unositi podatke o platnoj kartici na Internet stranice koje nemaju validan digitalni certifikat, s WiFi konekcija na javnim mjestima, s javnih radnih stanica (Internet klub), s linka koji ste dobili putem e-maila (sigurnije je otvoriti direktno stranicu trgovca i zatim vršiti plaćanja).
• Ne odgovarajte na e-mail poruke, pogotovo od nepoznatih pošiljalaca, bez prethodne provjere da li je poruka vjerodostojna.

• Ukoliko npr. dobijete e-mail ili Viber poruku od banke o dugu za kredit koji ste uredno otplatili ili da ste dobitnik nagrade, gdje se u oba slučaja sugeriše otvaranje linka i/ili dokumenta iz e-maila, nipošto ne činite ništa dok navedeno ne provjerite direktno s bankom (kontakt podaci su na zvaničnoj stranici svake banke).
• Banke ovakve poruke NE šalju e-mailom te nipošto ne otvarajte linkove i priloge iz ovakvih i sličnih poruka.
• Ukoliko e-mailom ili tekstualnom (SMS, instant) porukom dobijete link da se logirate na elektronsko bankarstvo, nipošto ne otvarajate i ne unosite kredencijale na navedenu stranicu – sigurno je LAŽNA.
• Banke nikada ne šalju linkove za elektronsko bankarstvo niti poruke za promjenu lozinke e-mailom.
• Aplikaciju za mobilno bankarstvo ISKLJUČIVO preuzimajte sa zvaničnih Android i iOS Internet trgovina (Google Play Store za Android i App Store za iOS operativni sistem)
• Obavezno instalirajte i aktivirajte antivirus zaštitu prije korištenja Interneta – bilo kakva antivirusna zaštita je bolja od nikakve.

Iako se ove stvari čine veoma poznatim, prije svega zbog čestog ponavljanja, ipak je dovoljan trenutak nepažnje da jedan phishing ili vishing napad bude uspješan, jer je bio vješto osmišljen.

To nikako ne znači da je uzaludno ponavljati sve gore navedeno, kazali su za Klix u Addiko Bank Sarajevo, već naprotiv, svijest o prijetnjama i mogućim prevarama, kao i mjerama za njihovo sprečavanje treba pojačavati tako da postane sastavni dio našeg razmišljanja i postupanja onog momenta kad stupimo u kontakt s “digitalnim svijetom”.

Izvor: Klix.ba