Grupacija malih prehrambenih objekata Crne Gore traži da se rad nedjeljom omogući samo trgovinama do stotinu kvadrata, a ne i velikim trgovačkim lancima.
U dopisu navode da je to jedino rješenje za njihov opstanak.
Ističu da se već dvije godine nizom aktivnosti bore da institucijama i široj javnosti ukaže na položaj oko 600 malih porodičnih prehrambenih prodavnica i njihovih zaposlenih.
”Pokucali smo na mnoga vrata i bili dočekani iskrenom spremnošću da budemo saslušani i podržani u našoj borbi za opstanak.
Ovo je prilika da se zahvalimo sindikalnim organizacijama jer su prepoznali težinu i neodrživost poslovanja u aktuelnim uslovima i kao savjesni ljudi i odgovorni profesionalci podržali dozvolu rada nedjeljom malim prodavnicama do 100 kvadratnih metara (tokom pet mjeseci) uz maksimalnu zaštitu prava zaposlenih”, piše u dopisu dostavljenom “Vijestima”.
Upozoravaju da je nakon tih “ohrabrujućih najava”, uslijedilo “obraćanje predstavnika velikih trgovinskih lanaca i njihov skoro jedinstven stav da neće dozvoliti izuzetak kojim bi bila pružena šansa za opstanak malih”.
Ocijenivši ga diskriminatorskim, navode da je “na trenutke bilo mučno slušati žalopojke privrednika čija se imovina i prometi mjere stotinama miliona eura”.
”Zakon velikih brojeva je neupitan. Veliki trgovinski lanci su uvoznici i distributeri velikog broja proizvoda, valute plaćanja robe mjere se stotinama dana, njihove cijene u nabavci su daleko ispod cijena malih trgovina i ta razlika ostaje u njihovim džepovima”.
Naglašavaju da poslovne banke lakše i izdašnije izlaze u susret velikim lancima.
”Kamatne stope na kreditna zaduženja su niže, periodi otplate duži, provizije na kartična i ostala bezgotovinska plaćanja povoljnije. Tu je još niz povoljnosti pri kupovini goriva, dostavnih vozila, opreme… Jedna činjenica najbolje govori ko je i koliko diskrimininisan – veliki trgovinski lanci imaju udio na tržištu 92 odsto, a svi ostali osam odsto, sa tendencijom daljeg pada udjela malih u tržišnom kolaču”.
Ističu da je rad nedjeljom za jedne pitanje opstanka, a za druge novih 8 odsto tržišnog udjela.
”Sjetite se da nijeste oduvijek bili ‘veliki’ i da se ne može biti velik bez ljudske empatije i društvene odgovornosti, ma koliko se miliona slilo na vaše račune. Na vaše ‘ili svi – ili niko’, odgovaramo: “ili mali – ili niko”! Svako drugo rješenje bilo bi poraz društva i diskriminitorski udar na one koji su zaista diskriminisani”.
Upitan da li je za ukidanje neradne nedjelje, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nedavno je kazao da njegovo mišljenje nije važno, već da odluku o uređenju odnosa između poslodavaca i radnika daje Socijalni savjet, koji čine Unija poslodavaca, Savez sindikata i Unija slobodnih sindikata, kao i predstavnik Vlade.
Ministarstvo: Nema ukidanja
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma saopštili su juče da neradna nedjelja u trgovinama neće biti ukinuta.
Naveli su da su imali obavezu da pokrenu socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata oko neradne nedelje, što bi rezultiralo dogovorom i potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora.
Jedan od predloga bio je da radna nedelja bude tokom tri mjeseca ljetnje i dva zimske sezone, saopštili su.
”Nakon dodatnih konsultacija sa svojim članstvom, ni Unija poslodavaca, ni Privredna komora nisu spremne da preuzmu odgovornost da u ovom trenutku nametnu obavezu svim granama da bi omogućili trgovini da radi pet mjeseci. UPCG iz istog razloga prošle godine nije prihvatila takav predlog”, piše u saopštenju Ministarstva na čijem čelu je Goran Đurović.
Istakli su da se nadaju da će se uskoro “naći model za dogovor koji će obezbijediti prava radnika i prava poslodavaca i potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora”.
