I tehnički i suštinski rebalans budžeta imaju isti status i mislim da je tehničkim došlo do značajnih promjena za nas koji pratimo kako se troši tekući budžet, koliko ide za diskrecionu potrošnju, kazao je u Bojama jutra Marko Sošić iz Instituta alternativa.
Navodi da je, iako se ukupni nivo budžeta povećao za 60 hiljada eura, ipak došlo do rekompozicija po stavkama.
“Pa vidimo da rastu službena putovanja, ugovori o djelu, reprezentacije za šta je obrazloženje da je to ozakonjenje onoga što se već radilo i da oni rebalansom peglaju ono što je već potrošeno. S jedne strane se nosimo sa rastom neproduktivnih linija budžetske potrošnje kojima se, čini mi se, niko ne bavi”, kaže Sošić.
On smatra da je loše što svaka nova vlada ima novi broj ministarstava, ne po budžet, već zato što moraju da usvoje pravilnik o sistematizaciji, što odnosi dosta vremena.
“Veći udar na naš budžet će se desiti u julu recimo kada stupa na snagu Zakon o zaradama u javnom sektoru, tj. izmijenjena verzija koju su poslanici usvojili prošlog decembra, a koja donosi određena povećanja za sektor prosvjete i zdravstva i trebalo bi da prema procjenama košta državu oko 30 miliona eura godišnje”, keže Sošić.
Dodaje da je Ministarstvo finansija tada saopštilo da će se potruditi da u drugom kvaratalu 2022. usvoji novi zakon koji će spriječiti da ovaj u ovoj formi stupi na snagu, a koji će između ostalog nači prostor za uštede.
“To nije urađeno upravo zbog sistematizacije… Tu je i zakon o obeštećenju majki koji ne znamo koliko nas košta. Bilo ih je oko 15.000 koje su se prijavile. Bilo bi dobro da dobijemo informaciju koliko nas to košta mjesečno. Čeka nas i povećanje minimalne penzije, što je daleko od toga da treba osuđivati. Država mora naći način da njima pomogne jer su u ogromnom zaostatku. U oktobru stupa na snagu i univerzalni dječiji dodatak”, podsjetio je Sošić.
(Vijesti.me)