Najteži izazov ove i svih budućih vlada ostaje tempo ekonomskog razvoja, kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović i podsjetio na procjene da će Crnoj Gori ove i naredne godine trebati zaduženje od 850 miliona eura.
Smatra i da manjinska vlada, koja je u ovom trenutku jedino realno moguća i oročena, treba da povuče prve poteze u stvaranju uslova za oporavak zemlje.
On je na godišnjoj konferenciji za novinare na Cetinju saopštio da je srednjoročno posmatrano glavni zadatak ostvarenje inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta, za što je uslov viši nivo političke stabilnosti i beskompromisna odlučnost da se sprovede fiskalna konsolidacija i realizuju strukturne reforme.
“Kredibilna i održiva fiskalna politika presudno je važna za makroekonomsku stabilizaciju Crne Gore, što u kombinaciji sa strukturnim reformama treba da doprinese dinamičnom ekonomskom rastu, unapređenju konkurentnog i predvidivog investicionog ambijenta, povećanju zaposlenosti i višem životnom standardu građana”, rekao je Đukanović.
Neodrživ teret i Evropa sad
Visoka javna potrošnja koja u Crnoj Gori u posljednjih 10 godina iznosi prosječno oko 46 odsto BDP, prema ocjeni predsjednika, “generiše dugoročni fiskalni deficit i rast javnog duga države”.
Ističe da je dodatan, “i kako sa ove vremenske distance izgleda, neodrživ teret fiskalnoj stabilnosti donio program i ”Evropa sad’ s kraja mandata prethodne Vlade zbog očekivanog smanjenja javnih prihoda u odnosu na BDP na srednji rok”.
Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratne opasnosti iz Ukrajine. Posebno nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda. U opasnosti je od posljedica tog istog malignog uticaja koji je Moskva, podržana na samom Balkanu, vodila od 2015. godine i pokušaja državnog udara godinu kasnije u Crnoj Gori
“Projekcije MMF su da bi iz svih ovih razloga, deficit javne potrošnje u 2022. godini mogao ići do 6,1% a u sljedećoj do 5,6% BDP. Posljedično to upućuje da će nam za izvršenje budžeta – prije svega otplatu duga i pokriće deficita – trebati novo zaduženje od oko 300 miliona eura u ovoj i 550 miliona eura u 2023. godini”, rekao je Đukanović.
A mogućnosti zaduženja, kako je rekao, biće veoma otežane.
“Ne samo zbog bezbjednosne krize u Evropi. Nakon višegodišnje politike kvantitativnog popuštanja i niskih kamatnih stopa, ključne centralne banke uključujući i ECB usled inflatornog pritiska usporavaju monetarne stimulanse. To se reflektuje na povećanje kamatnih stopa i slabiju dostupnost kapitala. Posljedice će prije osjetiti ekonomije sa nižim kreditnim rejtingom poput naše, jer investitori neće biti spremni da investiraju na tim tržištima. To će u povoljnijem scenariju značiti skuplje uslove zaduživanja, a u nepovoljnijem nemogućnost zaduživanja. Konsekventno to će nas sve više približavati MMF. Zato će već u mandatu ove Vlade biti nužan paket hitnih mjera koje će obuhvatiti temeljito, ekonomski pošteno preispitivanje definisane budžetske neproduktivne potrošnje, kao i definisanje Agende reformi državnih preduzeća sa jasnom intencijom razdvajanja vlasničke i upravljačke funkcije u njima”, kazao je on.
Preispitati zahvate u poreskom sistemu
Predsjednik smatra da će biti neophodno preispitati opravdanost najnovijih zahvata u poreskom sistemu koji su, kako je rekao, poništili važne komparativne prednosti investicionog ambijenta Crne Gore “na bazi kojih je naša zemlja dugo godina obezbjedjivala visoko učešće stranih investicija u BDP i njime generisala dinamičan ekonomski rast”.
“Biće nužno i efikasno iskoristiti svaki potencijalni prihod budžeta, poput programa ekonomskog državljanstva, kao i napraviti djelimično preusmjeravanje sredstava kapitalnog u tekući budžet. Paralelno sa implementacijom hitnih mjera Vlada će morati početi pripremu kredibilne srednjoročne fiskalne strategije, sa jasnim mjerama fiskalne konsolidacije praćene strukturnim reformama. Ovo je vrijeme, kada dvogodišnja pandemija konačno slabi, i u kojem se budi nova nada. Ona nam je zaista potrebna svima”, kazao je Đukanović.
Ne treba, kako je saopštio, imati nerealno očekivanje da će okopniti maligni uticaji “koji na naš državni i društveni život utiču već dugo”.
“Mi na njih moramo, konačno i većinski, početi da gledamo kao na izazov s kojim ćemo se boriti i izboriti. Zbog današnjih i generacija koje dolaze. Moramo biti uporni i dosljedni baš kao građani Cetinja koji ne posustaju u svakodnevnom pružanju podrške narodu Ukrajine u njegovoj herojskoj borbi za slobodu. Kao što i priliči gradu heroju koji duže od 80 godina postojano drži luču antifašizma koju smo prvi uzdigli u porobljenoj Evropi”, rekao je Đukanović.
Šta smo postigli
Uz podsjećanje da se navršilo 16 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, Đukanović je rekao da “sve što smo bliži punoljetstvu smislenije je pitati se koliko smo kao država i društvo postali zreliji”.
“Iza nas je međunarodno priznanje koje je rezultiralo članstvom u OEBS, Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, NATO savezu, kao i drugim svjetskim političkim i finansijskim organizacijama i institucijama, i regionalnim inicijativama. Iza nas je naporan rad na sveobuhvatnim reformama koji nas je doveo do liderstva u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Takođe, i sustizanje evropskog kvaliteta života – sa trećine na polovinu tog zacrtanog cilja, mjereno životnim standardom građanina Crne Gore u odnosu na standard građana EU. Ali i opomena iz 2009, 2012. i posebno 2020. kako finansijska i ekonomska kriza, ili pandemija, mogu ugroziti i ekonomije mnogo razvijenijih zemalja od Crne Gore i balkanskih država u tek započetom razvoju”, rekao je Đukanović.
Već u mandatu ove Vlade biće nužan paket hitnih mjera koje će obuhvatiti temeljito, ekonomski pošteno preispitivanje definisane budžetske neproduktivne potrošnje, kao i definisanje Agende reformi državnih preduzeća sa jasnom intencijom razdvajanja vlasničke i upravljačke funkcije u njima.
Izvor: RTCG
