Autor: Gojko Maksimović, CFA Director of Financial Markets Division, Hipotekarna Banka
U petak 05. marta, rejting agencija S&P objavila je vijest o snižavanju kreditnog rejtinga Crne Gore za jednu ocjenu (sa B+ na B). U februaru mjesecu, rejting agencija Moody’s potvrdila je tada važeću kreditnu ocjenu B1. Kod obije kreditne ocjene, outlook odnosno izgledi budućeg kretanja kreditne ocjene su stabilni.
Pad kreditnog rejtinga se odmah reflektovao na međunarodno tržište obveznica, pri čemu sve serije crnogorskih obveznica (čije je dospijeće april 2025. zatim decembar 2027. i obveznice čije je dospijeće oktobar 2029. godine) prva dva dana trgovanja nakon objave bilježe pad svoje vrijednosti. Stabilizaciju cijena obveznica očekujem da se desi do kraja tekuće nedjelje, jer na međunarodnom tržištu danas, 10.03. dospijeva oko 230 miliona € crnogorskih obveznica, te očekujem da će reinvestiranje pružiti podršku i spriječiti dalji negativni trend kretanja cijena crnogorskih obveznica.
Sagledavanjem kreditnog rejtinga evropskih država, Crna Gora se našla u ne baš reprezentativnom društvu država sa niskim kreditnim rejtingom. Istu ocjenu kao naša država imaju samo još: Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Bjelorusija. Važno je istaći da se Bosna i Hercegovina ne oslanja na finansiranje zaduživanja na međunarodnom tržištu, već većinu svojih potreba za finansiranjem realizuju sklapanjem aranžmana sa međunarodnim institucijama.
Prvu ocjenu kreditnog rejtinga nakon proglašenja nezavisnosti naša država je imala u martu 2007. godine, kada joj je od strane rejting agencije S&P data ocjena BB+. Sledeće godine smo dobili i ocjenu od strane Moody’s (Ba2), koja je bila za jednu ocjenu niža od S&P. Navedene ocjene uspjeli smo da zadržimo sve do velike ekonomske krize 2009. godine, kada dolazi do prvog obaranja rejtinga naše države na BB (S&P), odnosno Ba3 (Moody’s). Rejting agencije S&P i Moody’s nam 2016. godine obaraju kreditni rejting za još jednu ocjenu na B+ (S&P) i B1 (Moody’s). Ako posmatramo vremensku distancu od 2007. godine, naš kreditni rejting je sa početnih BB+ (S&P) pao za četiri kreditne ocjene, sve do najnovije B (iz marta mjeseca ove godine). Sličan pad u kvalitetu kreditne ocjene dogodio se i prema rejting agenciji Moody’s.
Ukoliko posmatramo države Jugoistočne Evrope, Bugarska je u istom periodu poboljšala kreditni rejting za dvije ocjene (sa Baa3 na Baa1); Srbija za tri ocjene (sa B1 na Ba3); a Hrvatska, Rumunija, Makedonija i Albanija su zadržale kreditnu ocjenu.
Glavni razlog u negativnom trendu ocjene kreditnog rejtinga naše države leži u činjenici velikog rasta javnog duga. Konkretno u 2007. godini smo imali državni dug u iznosu od oko 700 miliona €, dok bi na kraju 2020. godine on mogao da iznosi skoro oko 4 milijarde €. Takođe, udio duga u društvenom proizvodu se značajno povećao sa oko 32% u 2007. godini, na oko 90% (procjena) na kraju 2020. godine.
Pad kreditnog rejtinga će dovesti do povećanja cijene zaduživanja. Važno je istaći da se cijena zaduženja države posmatra kao referentna cijena prilikom određivanja cijene kredita kako za preduzeća, tako i za građane, te u skladu sa navedenim možemo očekivati da u narednom periodu dođe do rasta aktivnih kamatnih stopa. Da smo u prethodnim godinama uspjeli da zadržimo kreditni rejting na nivou BB, cijena našeg poslednjeg zaduženja bi bila ispod 2%, a lako je onda izračunati da bi budžet godišnje bio lakši za oko 7,5M € izdataka na kamate.
Lično ne očekujem da će se u narednom periodu desiti dalji pad kreditnog rejtinga, a prve pozitivne impulse bi trebali očekivati sa prezentiranjem i usvajanjem budžeta za 2021. godinu. Činjenica da još uvijek nemamo usvojen budžet za tekuću godinu uliva investitorima dodatnu dozu neizvjesnosti koju bi trebalo što prije eliminisati. Nadam se da će pripremljeni budžet imati elemente snižavanja budžetskih rashoda, kako bi se i sami budžetski deficit smanjio na najmanju moguću mjeru. Neki dodatni poreski nameti će moći dati jednokratne pozitivne efekte, ali u trenutnoj situaciji mislim da ne bi bili kvalitetan mehanizam konsolidacije javnih finansija. Smanjivanje državne administracije, optimizacija i povećanje njene efikasnosti uz jasno definisanu poresku politiku i uklanjanje bilo kojih oblika neizvjesnosti (političkih na primjer), dale bi pozitivnu argumentaciju za buduće poboljšanje naše kreditne ocjene.
