Ogromna potrošnja energije jedva se smanjila uprkos tome što je iznos u visini jednog triliona dolara izbrisan iz sektora kriptovaluta.
Prema mišljenju ekonomiste, pad kriptovaluta neće smanjiti klimatski uticaj ovog sektora u skorije vrijeme, iako je ekološki otisak digitalnih valuta u teoriji određen njihovom tržišnom vrijednošću.
“Osim ako bitcoin dodatno ne propadne, nema razloga očekivati smanjenje uticaja na životnu sredinu”, rekao je Alex de Vries, stručnjak u oblasti analize podataka u holandskoj centralnoj banci i osnivač Digiconomista, koji prati održivost projekata kriptovaluta.
Njegovo istraživanje pokazuje da, iako povećanje cijene kriptovalute zahtijeva veći angažman kompjuterskih kapaciteta – što znači i povećanje emisije ugljenika – tom kapacitetu je potrebno dugo vremena da nestane nakon što vrijednost opadne, tako da klimatski uticaj i dalje traje.
Kriptovalute funkcionišu tako što potvrđuju svoje transakcije putem ogromnog broja “rudara”, koji koriste svoje računare da rešavaju izuzetno složene matematičke probleme u zamijenu za šansu da dobiju tokene kao nagradu, u procesu koji zahteva visoku energiju.
De Vries procjenjuje da mreža bitcoina koristi oko 204 teravatt-sata (TWh) električne energije godišnje, što je otprilike isto koliko i potrošnja energije Tajlanda, i iznad svih ostalih zemalja osim 23 suverene zemlje.
Ostale kriptovalute doprinose tom otisku: ethereum, token koji podupire bum NFT-a i sektor „decentralizovanih finansija“, ima godišnji otisak od oko 104 TWh (ekvivalentno Kazahstanu, više od svih ostalih zemalja osim 34 zemlje), dok je čak i dogecoin, bezbrižan spinoff bitcoina poznatog po pozitivnom stavu svoje zajednice, troši oko 4 TWh godišnje.
Te brojke jedva da su se promijenile u proteklom mjesecu uprkos tome što je iznos od 1 trilion dolara izbrisan iz kripto sektora, osim toga i druga mjerenja količine procesorske snage utrošene prilikom “rudarenja” pokazuju mali pad na sličan način.
Sve glavne kriptovalute koriste električnu energiju u gruboj proporciji sa cijenom tokena jer to diktira koliko vrijedi nagrada koja se daje rudarima. Za bitcoin, na primjer, nagrada za uspješno rudarenje je 6,25 bitcoina svakih 10 minuta – trenutno oko 185 178 dolara.
Što je veća vrijednost nagrade, više energije vrijedi iskoristiti da bi je pokušali osvojiti, što je dovelo do toga da je, kako je cijena bitcoina porasla sa 8.000 dolara u oktobru 2019. na 60.000 dolara dvije godine kasnije, i potrošnja energije u sektoru porasla je sa 73 TWh do sadašnjeg maksimuma.
Ali dok povećanje cijene kriptovalute brzo dovodi do povećanja emisija ugljika u sektoru, krah poput onog koji je viđen prošlog mjeseca ne čini obrnuto.
“To će vjerovatno spriječiti dalji rast uticaja na životnu sredinu”, rekao je de Vries, “ali cijena bitcoina od 25.200 dolara dovoljna je za održavanje godišnje potrošnje električne energije od 184 TWh.”
To je zato što su troškovi rudarenja kriptovaluta podijeljeni u dvije glavne oblasti: kupovina hardvera i plaćanje električne energije. Kada su cijene u porastu, rudari kupuju nove računare – skupe grafičke kartice za ethereum, ili namjenske “rigove” za bitcoin – ali kada su oni već postavljeni, vrijedi ih isključiti tek kada je cijena električne energije veća od očekivanog prihoda.
U radu objavljenom u časopisu Joule prošle godine, de Vries je procijenio da bi bio potreban ogroman pad cijene bitcoina na 8.000 dolara da bi se značajno smanjile ukupne emisije rudarenja – pa čak i tada, mogla bi se održati potrošnja energije do 60TWh godišnje.
Kontinuirano previranje na tržištima kriptovaluta znači da će ovaj sektor možda morati dalje da se smanji. U srijedu ujutro, Tether, stabilna valuta koja efektivno funkcioniše kao banka, isplatila je dodatnih 1,5 milijardi dolara štedišama koji su podizali gotovinu iz svojih kasa. U protekloj sedmici, usljed velikog povlačenja novca od strane štediša, povučeno je 9 milijardi dolara njenih rezervi, što je više od 10% njene ukupne tržišne kapitalizacije i preko dva puta više od gotovine koju je izjavila da ima na početku godine.
Andreessen Horowitz, istaknuta firma rizičnog kapitala i jedan od ključnih finansijskih pristalica sektora kriptovaluta, rekao je u utorak da možda ulazimo u “kripto zimu”, ponavljajući upozorenje izvršnog direktora Coinbasea, Briana Armstronga, da bi procjene mogle biti depresivne neko vrijeme.
Izvor: Capital.ba