Račun za nesuglasice o trgovinskim aranžmanima nakon Brexita mogle bi platiti kompanije i domaćinstva, pa se otvara pitanje da li će se Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo usuditi da se upuste u trgovinski rat, prenose britanski mediji.
Zvaničnici Unije u više su navrata upozoravali na “ozbiljne” posljedice ako Velika Britanija poništi dio Sjevernoirskog protokola.
Jesenas je irski ministar spoljnih poslova Simon Coveney upozorio da cijeli Sporazum o trgovini i saradnji (TCA), koji postoji kako bi se osigurala trgovina bez carina i kvota između EU-a i Velike Britanije, zavisi od toga koliko Ujedinjeno Kraljevstvo poštuje Protokol.
No u novije vrijeme, budući da je rat u Ukrajini povećao troškove života, Coveney pomirljivijim tonom govori da EU prvo želi tražiti rješenja, piše BBC. Ujedno, međutim, Coveney upozorava da bi svaka jednostrana akcija Ujedinjenog Kraljevstva mogla prouzrokovati “vrlo teško ljeto”.
Postoji naime rizik da bi Unija mogla dio ili cijeli TCA jednostrano ukinuti, iako ne tako brzo, što bi joj omogućilo carinjenje britanske robe. U većini slučajeva takav korak zahtijeva obavještenje godinu dana unaprijed i interventni arbitražni postupak.
EU može povući i druge poteze, na primjer kod ulaska britanskih ribarskih brodova u vode Unije.
Mogu ciljati i na politički osjetljive proizvode
Ekonomisti upozoravaju da bi EU mogao, kao u trgovinskim sporovima sa SAD-om, ciljati i na politički osjetljive proizvode za povećanje carina kako bi povećao njihov učinak – primjerice kod uvoza lososa iz Škotske. Prošle godine vrijednost tog izvoza u EU iznosila 372 miliona funti (439 miliona eura), a o njemu ovise hiljade radnih mjesta.
EU bi se takođe mogao usredotočiti na industrije smještene u dijelovima sjeveroistočne Engleske i Midlandsa koji su se na posljednjim izborima okrenuli s laburista na konzervativce. Neka od tih područja znatno se oslanjaju na izvoz u EU.
Kad bi sva roba proizvedena u Ujedinjenom Kraljevstvu imala iste carinske stope kao da dolazi iz drugih zemalja izvan EU-a, poljoprivredne proizvode mogao bi pogoditi porez od 10 posto, a mliječne artikle čak 35 posto kada se prodaju u EU-u.
Sve carine nametnute na britansku robu značile bi europskim kupcima veće račune i ne bi bili zahvalni Briselu, piše BBC.
Zbog toga, kao i zahtjeva da svaki odgovor mora biti “proporcionalan”, većina ekonomista upozorava da takva akcija mora biti selektivna.
Rasprava daleko od kraja
EU bi mogao povećati birokratiju i otežati život kompanijama koje pokušavaju da prodaju na njegovom tržištu. Trenutno tri četvrtine izvoznika s britanskog sjeveroistoka ocjenjuje da formalnosti nakon Brexita čine prodaju u EU-u izazovnijom. To pokazuju podaci Privredne komore, kao i da je izvoz u odnosu na 2019. godinu pao za više od 10 posto.
Velika Britanija bi teoretski mogla reagirati uvođenjem vlastitih carina. Takav bi namet evropskim proizvođačima dodatno otežao tržišnu utkamicu u Velikoj Britaniji; već se vidjelo da im prodaja pada nakon Brexita.
No ta opcija, koju je Britanija dosad izbjegavala, mogla bi značiti veće troškove za automobile evropske proizvodnje i više cijene osnovnih namirnica u trenutku kada su britanska domačinstva već na koljenima pod pritiskom povećanih računa.
Gotovo šest godina nakon referenduma, rasprava o tome kako bi Brexit trebao da funkcioniše daleko je od kraja, zaključuje BBC.
