“Živimo u veoma uzbudljivom vremenu prepunom rizika i neizvjesnosti, što će bez ikakve dileme imati uticaj na zbivanja na skoro svim segmentima finansijskih tržišta – novca, kapitala, deviza, derivata i digitalne imovine“, kazao je za portal Bankar.me dekan Beogradske bankarske akademije prof. dr Dejan Erić.
Koje su bile glavne promjene finansijskih tržišta na globalnom nivou tokom pandemije covid-19 protekle dvije godine?
Intenzivne promjene su sastavi dio razvoja finansijskih tržišta širom svijeta u posljednje tri-četiri decenije. Tokovi dematerijalizacije finansijskih instrumenata, razvoj elektronskih sistema trgovanja, pojava niza finansijskih inovacija i ogroman tehnološki napredak su dugo prisutni i različitim intenzitetom utiču na razvoj finansijskim tržišta.
Međutim, neke od ovih tendencija su se u toku pandemije posebno intenzifikovale. Prije svega, tu mislim na sve veću digitalizaciju finansijkih tržišta, snažan razvoj novih tehnoloških rješenja u okviru FinTech-a, kao i razvoj digitalnih oblika finansijskih instrumenata u vidu kripto valuta, tokena i slično.
Ko na finansijskom tržištu može novu krizu – kao posljedicu rata u Ukrajini – smatrati svojom potencijalnom šansom?
Nema većeg zla i nesreće od rata! U takvim uslovima svi gube.
Veliki broj investitora i emitenata učestvuje u različitim poslovima na finansijskim tržištima. Svi investitori se mogu grupisati u špekulante i hedžere. Za razliku od špekulanata koji su motivisani željom za ostvarivanjem zarade (po mogućnosti – brze) na osnovu prihvatanja većih rizika, hedžeri su motivisani željom da „ne izgube“.
Svjedoci smo da se na mnogim segmentima finanijskih tržišta – počev od deviznih, preko tržišta instrumenata duga, akcijskog kapitala, do derivativnih, pa čak i tržišta kripto valuta – dešavaju krupne promjene. Kategorije investitora koje su spremne da prihvate povećanu volatinost cijena i rastući nivo rizika imaju šanse za zaradom. Ali, to je skopčano i sa visokim rizicima. Za većinu nedovoljno edukovanih i sofisticiranih investitora moj predlog je da se čuvaju povećanih rizika koji postoje u trenutnim uslovima i da, što je moguće više, koriste instrumente hedžinga.
Na koji način je pojava kriptovaluta uticala na svjetska finansijska tržišta?
Kripto valute su već neko vrijeme prisutne na svjetskim finansijskim tržištima. Iako obim prometa nije kao u drugim segmentima finansijskih tržišta velik, postoji mnogo online tržišta na kojima se njima veoma aktivno trguje. Na nekim američkim tržištima već su kreirani i derivati na bitcoin.
Kripto valute su u jednom periodu investitorima nudile visoke mogućnosti ostvarivanja zarade. Međutim, u finansijama postoji zlatno pravilo: visok prinos – nosi visok rizik. Investiranje na tržištima kripto valuta još mora da se smatra visoko rizičnim tipom investicija. Izuzetak su ulaganja u takozvane „stablecoins“ koji su vezani za pojedine svjetske valute.
U obilju novih kripto valuta treba biti vrlo oprezan šta se „nalazi iza njih“. Treba se sjetiti stare izreke „Nije zlato sve to sija“! Isto tako, nisu sve kripto valute „Bogom dane“ da investitori brzo i lako zarade novac…
Moj savet je, prije svega, oprez i, naravno – znanje. Na žalost, mnogi mladi investitori sa ovih prostora, umjesto učenja, znanje i informacije o ovim investicijama sakupljaju na brze i lake načine preko društvenih mreža i blogova, koji nisu uvijek pouzdani izvor informacija. Ali, ko reskira… taj može da dobije, ali isto tako mora biti svjetan činjenice da vrlo lako i brzo taj dobitak može da nestane u vrtlogu nestabilnosti vrijednosti ovih veoma značajnih inovacija.
Veoma je bitno za sve investitore u ove instrumente da prije nego što krenu sa ulaganjem, provjere kakav je regulatorni status instrumenta u koji žele da investiraju i platforme preko koje to rade. Ukoliko je neregulisano – bez ikakve dileme treba ga izbjegavati.
Šta može biti ključni faktor za stabilizaciju odnosno destabilizaciju međunarodnih finansijskih tržišta u narednom periodu?
Postoji veliki broj faktora koji mogu uticati na zbivanja na svjetskim finansijskim tržištima. Neki od njih su ekonomske, neki neekonomske prirode. Samo u posljednjih 10-15 godina svjedoci smo dejstva velikog broja faktora koji su uticali na veće ili manje krize. Po meni, tranutno – u proljeće 2022. godine – jedan od ključnih faktora svakako su ratna zbivanja u Ukrajni sa svim rizicima koje taj sukob sobom nosi.
Pri tome, moramo imati u vidu da su pojedini privredni sektori još pod negetivnim uticajem krize izazvane globalnom pandemijom virusa Covid-19. Ne smijemo nikako ispustiti iz vida da je to dodatna latentna opasnost, tj. da bi širenje neke nove podvarijante virusa i eventualne ponovljene mjere čak i djelimičnog „zatvaranja“ ili bilo kakvog oblika „ograničavanja“, dodatno mogle da utiču na robno novčane tokove širom svijeta.
Takođe, nikako se ne smije izostaviti i uticaj sankcija koje „pljušte“ na sve strane. Sve u svemu, živimo u veoma uzbudljivom vremenu prepunom rizika i neizvjesnosti, što će bez ikakve dileme imati uticaj na zbivanja na skoro svim segmentima finansijskih tržišta – novca, kapitala, deviza, derivata i digitalne imovine.
Foto: FoNet/Z.M.
