Rat u Ukrajini i ekonomske sankcije koje su uslijedile prouzrokovaće će daleko veće poremećaje u evropskoj ekonomiji i tržištu nego prethodne krize poput pandemije korona virusa, kažu ekonomisti.
U svjetlu ruskog napada na Ukrajinu, evropski zvaničnici pojačali su planove za smanjenje prevelike zavisnosti od ruske energetike. Evropski parlament pozvao je u četvrtak na hitan i potpun embargo na rusku naftu, ugalj, nuklearno gorivo i gas.
Međutim, ovaj agresivni zaokret ima cijenu za evropsku ekonomiju – ionako visoku inflaciju gurnuće na rekordne nivoe i prijeti da potkopa oporavak proizvodnje koji je započeo prošle godine kada su ekonomije ponovo pokušale da se izvuku iz pandemije covida-19, piše CNBC.
Rukovodilac globalnog makro istraživanja u ING banci Carsten Brzeski ističe da je Evropa zbog rata posebno izložena riziku gubitka konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
“Za Stari kontinent rat je puno veći izazov nego što je pandemija ikada bila. “Ne govorim samo o sigurnosnoj i obrambenoj politici, već prije svega o cjelokupnoj ekonomiji”, rekao je Brzeski.
On kaže da je eurozona sada suočena s lošom stranom svog temeljnog ekonomskog modela, kao izvozno orijentisana ekonomija s velikom industrijskom okosnicom i velikom zavisnošću o uvozu energije.
Nakon što je posljednjih decenija uživala u prednostima globalizacije i međunarodne podjele rada, eurozona sada mora pojačati svoju zelenu tranziciju i napore za energetsku autonomiju, istovremeno povećavajući potrošnju na odbranu, digitalizaciju i obrazovanje. Brzeski smatra da je to izazov koji “može i mora uspjeti”.
“Ako i kada uspije, Evropa bi trebala biti dobro pozicionirana. No, pritisak na finansije i prihode domačinstava ostaće ogroman dok se to ne dogodi. “Dobit poduzeća će u međuvremenu ostati visoka”, rekao je.
Dodaje da se u isto vrijeme Evropa suočava s humanitarnom krizom i važnom ekonomskom tranzicijom.
“Rat se odvija u ‘žitnici’ Evrope, ključnom području za proizvodnju žitarica i kukuruza. Cijene hrane će porasti na neviđene nivoe. Rast inflacije u razvijenim ekonomijama mogao bi postati pitanje ‘života i smrti’ za ekonomije u razvoju, rekao je Brzesi.
Prema njegovom mišljenju, finansijska tržišta su “prevarena” pokušajima jačanja evropskih akcija, jer, kako kaže, “trenutačno nema povratka u bilo kakvu normalnost bilo koje vrste”.
Drugi ekonomisti vjeruju da će ovi tektonski potresi za evropsku i globalnu ekonomju staviti dodatni pritisak na centralne banke i vlade između čekića i nakovnja, žonglirajući između inflacije i fiskalne održivosti.
Francuska banka BNP Paribas u najnovijoj analizi ocjenjuje da će ubrzanje ostvarenja ciljeva dekarbonizacije, rasta državne potrošnje i duga, sve veće suzdržavanje globalizacije i sve veći inflatorni pritisci biti trajni problem.
“Ovo je izazovnije okruženje za centralne banke da provode monetarnu politiku i zadrže inflaciju u ciljanom rasponu, a ne samo da smanjuje njihovu sposobnost da se posvete određenoj politici, već i čini vjerojatnijim greške u politici”, kaže Spiros Andreopoulos, viši ekonomist u BNP Paribas.
Takođe napominje da će povećanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija otežati život fiskalnim vlastima.
“Iako to nije trenutni problem, ne samo zato što su vlade produžile prosječno dospijeće svog duga iz godina s niskim kamatama, okruženje s višim kamatama može promijeniti i fiskalni račun. Zato bi na kraju problem održivosti duga mogao ponovo isplivati na površinu”, rekao je Andreopoulos.
Niska inflacija u novijoj istoriji eurozone znači da Evropska centralna banka nikada nije bila prisiljena da bira između fiskalne održivosti i praćenja svojih inflacionih ciljeva, jer je niska inflacija zahtijevala prilagodljivu monetarnu politiku koja je pomogla fiskalnoj održivosti.
“Politički, ECB je bio u poziciji da uvjerljivo odbacuje, po našem mišljenju, optužbe da je pomogao vladama isticanjem niske stope inflacije. “Ovog puta ECB mora pooštriti svoju politiku kako bi obuzdala inflaciju u svjetlu daljeg povećanja javnog duga, naslijeđa pandemije i kontinuiranog pritiska na državnu blagajnu”, zaključio je Andreopoulos.
(SEEbiz, Tanjug)
